Europska komisija potvrdila Ruži Tomašić: Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o pravima žrtava jamči pristup pravdi žrtvama Domovinskog rata

foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Europska komisija je europarlamentarnoj zastupnici Ruži Tomašić, u svom odgovoru u ime povjerenika Europske unije za pravosuđe Reyndersa, potvrdila da žrtve zločina počinjenih u Domovinskom ratu, kao što su to silovanja, mučenja, sakaćenja, zarobljavanja u koncentracijskim logorima te mnogi drugi zločini, sukladno Direktivi o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, i danas, 25 godina nakon završetka Domovinskog rata, još uvijek imaju neosporna prava na informacije, potporu, zaštitu te postupovna prava.

Direktiva je donesena 2012. godine, a u državama članicama Unije, između ostalih i u Hrvatskoj, počela se primjenjivati 2015. godine. Primjenjuje se na kaznena djela i na kaznene postupke koji se vode u Uniji nakon početka primjene Direktive. Zbog navedenoga, Komisija je u svom odgovoru na zastupničko pitanje Ruže Tomašić naglasila da, kada je riječ o kaznenim postupcima koji se u Hrvatskoj vode nakon 2015., žrtve ranije počinjenih kaznenih djela trebale bi se moći u potpunosti pozvati na prava zajamčena Direktivom o pravima žrtava.

U nastavku prenosimo odgovor Europske komisije eurozastupnici Tomašić.

“Zaštita prava žrtava i dalje je važan prioritet Komisije, među ostalim i provedbom primjenjivog prava EU-a.

Direktivom o naknadi iz 2004. olakšava se pristup naknadi žrtvama nasilnih kaznenih djela počinjenih s namjerom na državnom području pojedine države članice EU-a nakon 30. lipnja 2005. Stoga se ona neće primjenjivati u kontekstu pitanja koje je postavila uvažena zastupnica.

Direktivom o pravima žrtava predviđena su opća prava žrtava svih kaznenih djela na informacije, potporu i zaštitu te postupovna prava. Direktiva je donesena 2012. i počela se primjenjivati u državama članicama EU-a, među ostalim i u Hrvatskoj, 16. studenoga 2015. Direktiva se primjenjuje na kaznena djela počinjena u Uniji i na kaznene postupke koji se vode u Uniji nakon početka primjene Direktive. Stoga bi se, kad je riječ o kaznenim postupcima koji se u Hrvatskoj vode nakon studenoga 2015., žrtve ranije počinjenih kaznenih djela trebale moći u potpunosti pozivati na prava koja su im zajamčena Direktivom o pravima žrtava.

Srbija nije obvezana pravom EU-a, ali Komisija surađuje sa Srbijom i drugim državama pristupnicama u okviru pregovora o pristupanju kako bi osigurala da se njihovo zakonodavstvo uskladi s pravnom stečevinom EU-a.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr