Evo kako Plenković na brojnim funkcijama ostavlja ili kandidira SDP-ove kadrove

Foto: Fah

Andrej Plenković je postao članom HDZ-a 2011., u četrdesetoj godini života. Iste je godine izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru, a samo dvije godine kasnije i za europarlamentarnog zastupnika. Nakon što je 2016. godine srušena Vlada HDZ-a i Mosta, Plenković preuzima stranku i postaje premijer.

Plenković ponovno sastavlja Vladu HDZ-a i Mosta, ali nakon šest mjeseci dolazi do razlaza te premijer Most mijenja lijevo liberalnom strankom HNS, s kojom završava svoj prvi mandat. HDZ na parlamentarnim izborima 2020. godine ponovno pobjeđuje, a kako je HNS gotovo pa nestao Plenkovićev strateški partneri postaju SDSS i ostali predstavnici manjina.

No, osim što Plenković sklapa neprirodne koalicije sa strankama ljevice budući da su mu stranke desnice ekstremne, on je također sklon na važnim funkcijama ostavljati kadrove SDP-a ili imenovati kadrove koji su po habitusu bliže ljevici ili takozvanim progresivističkim liberalima.

>Bartulica: Plenković u kampanji koristi konzervativnu retoriku ali vlada kao ljevičar

U nastavku navodimo samo neke od Plenkovićevih kadrovskih rješenja kroz protekle četiri godine s kojima bi se složio ili slažu u strankama ljevice, a najviše je primjera u pravosuđu.

Početak Plenkovićevog otvorenog koketiranja s ljevicom bio je 2017. godine kada je nakon rekonstrukcije Vlade s HNS-om, jedan od tri nova ustavna suca postao Goran Selanec. On je bio želja SDP-a, a poznat je po tome što se zalaže za izjednačavanje istospolne veze i braka.

Iste godine, na čelu Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) reizabrana je Branka Valentić, bivša glasogovornica HSU-u postavljena za vrijeme mandata Zorana Milanovića.

Plenkovićeva Vlada je također 2019. godine predložila da se Višnju Ljubičić imenuje na drugi, osmogodišnji mandat pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Ona je 2013. podržavala Milanovićeve napade na referendum o braku koji je HDZ tada podržavao. Isto tako, ona je u svojem izvješću za 2017., pozvala na ratifikaciju kontroverzne Istanbulske konvencije koja je otvorila vrata rodnoj ideologiji u obrazovnom i pravosudnom sustavu. “Pravobraniteljica se odabrala baviti i nametati ideološke teme poput redefinicije braka, udomljavanja i posvajanja djece za homoseksualne parove, promocijom pobačaja i progonom neistomišljenika”, navodi udruga U ime obitelji u analizi njenog Izvješća.

Helenca Pirnat Dragičević je 2017. u Hrvatskom saboru izabrana na mjesto pravobraniteljice za djecu te se i ona po nekim potezima može smatrati lijevim kadrom postavljenim za vrijeme mandata Vlade koja navodno pripada desnom centru. Ona je u rujnu prošle godine ustvrdila za Hinu da njen “Ured uočava kao problem da se nerijetko vjerski sadržaji u nekim školama prakticiraju i izvan nastave vjeronauka, npr. prilikom održavanja školskih priredbi, što smatramo neprihvatljivim”. Prema njoj je tako vjerski sadržaj u školskim predstavama nedopustiv te je kritizirala obilježavanje Dane kruha, svetog Nikole i Božića u školama.

Plenkovićeva većina u Saboru nedavno je odlučila da Tamara Ćapeta, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu postane kandidatkinja za Sud Europske unije. Riječ je o profesorici koja je 2013. godine uoči referenduma o braku potpisala priopćenje kojim se niz pravnih stručnjaka protivi “donošenju ustavne odredbe o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene”.

Uz nju, Plenkovićeva većina računa na reizbor Siniše Rodina za suca na Sudu Europske unije. Naime, njemu je privremeni madat na to mjestu počeo 2013., pa ga je Milanovićeva Vlada predložila za suca u mandatnom razdoblju od 2015. do 2021. godine, da bi ga sada ponovno predložila Plenkovićeva Vlada za mandatno razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Plenkovićeva Vlada već je reizabirala SDP-ove kadrove i na Općem sudu Suda Europske unije. Podsjetimo, Vesna Tomljenović je bila kandidatkinja Milanovićeve Vlade u mandatnom razdoblju od 2013. do 2019. da bi ju Plenkovićeva Vlada ponovno kandidirala 2019. godine.

Zajedno sa sutkinjom Tomljenović, Plenkovićeva Vlada je za isto mandatno razdoblje predložila i sutkinju Tamaru Perišin, koja je prije toga bila posebna savjetnica ministrice obrazovanja Blaženke Divjak te se također nalazi među potpisnicima pisma kojim se protivi donošenju ustavne odredbe o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene.

Konačno, prema HDZ-ovoj većini i onima koji je podržavaju, favorit za pučku pravobraniteljicu u mandatnom razdoblju od 2021. do 2029. godine je Tena Šimonović Einwalter, majka Dubravke Šimonović i Ivana Šimonovića. Ona je u svojstvu zamjenice pučke pravobraniteljice sudjelovala na konferencijama i predavanjima o diskriminaciji i ljudskim pravima “LGBT osoba”, a surađivala je i s nevladinom organizacijom Centar za mirovne studije, poznatoj po zagovaranju neograničenih migracija bez obzira na njihovu legalnost.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.