Evo koje će trgovine raditi na Sve svete i tako onemogućiti radnicima da budu s obitelji

trgovine
Foto: Fah, GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

U ponedjeljak se obilježava svetkovina Svih svetih. Toga dana obitelji pohode grobove svojih najmilijih pokojnika te mole za njih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je to i državni blagdan te neradni dan, mnoge će trgovine usprkos tome raditi i tako onemogućiti svojim radnicima da blagdan provedu s obitelji i posjete groblja.

Donosimo kako će trgovine raditi.

Svijetli primjeri – Pevexove trgovine neće raditi!

Uprava hrvatskog trgovačkog lanca PEVEX donijela je odluku o radnom vremenu prodajnih centara te najavila da na blagdan Svi sveti PEVEX prodajni centri neće raditi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

City Center one East i City Center one West ne rade

Povodom blagdana Svih Svetih, 1. studenoga zagrebački City Center one East i City Center one West ne rade.

Konzum

Konzumove trgovine će, iako skraćeno, većinom raditi. No, neke od njih neće raditi na Sve svete. Raspored možete pogledati ovdje.

Kaufland

Kauflandove trgovine također će, iako skraćeno, raditi. Raspored je dostupan na njihovim mrežnim stranicama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Lidl

I Lidl će na Sve svete imati otvorena vrata svojih trgovina, iako skraćeno. Raspored pogledajte ovdje.

Eurospin

Radit će i trgovine Eurospin. Raspored je dostupan na njihovim stranicama.

Spar i Interspar

Većina trgovina Spara i Interspara radit će, iako skraćeno, dok će samo neke trgovine biti zatvorene. Raspored je dostupan na njihovim stranicama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Plodine

Plodine još nisu objavile kakvo će im biti radno vrijeme. Prošle su godine radile po nedjeljnom rasporedu.

U ime obitelji već se godinama zalaže za uvođenje neradne nedjelje i blagdana

Podsjetimo, udruga U ime obitelji već se godinama zalaže za uvođenje neradne nedjelje i blagdana za radnike u trgovinama. Tako je pozdravila i odluku Nacionalnog stožera civilne zaštite o zabrani rada trgovina nedjeljom koja je bila na snazi ove godine zbog pandemije koronavirusa, a koja je, nažalost, kasnije ukinuta.

Prije više od dvije godine udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.

U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Znači li uvođenje neradne nedjelje i blagdana zaista gubitak za poslodavce?

Bivša europarlamentarka Marijana Petir i tvrtka MediaNet proveli su istraživanje javnog mnijenja o neradnoj nedjelje koje je pokazalo da je čak 90% građana za uvođenje neradne nedjelje.

Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88% u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87% građana za uvođenje slobodne nedjelje. „Ovaj okrugli stol prva je karika u otvaranju dijaloga za rješavanje ovoga problema jer usklađenim privatnim, profesionalnim i obiteljskim životom utječemo na dobrobit pojedinca, obitelji, ali i društva u cjelini“, kazala je Petir na okruglom stolu na kojem su predstavljeni rezultati tih istraživanja.

Što kaže istraživanje?

Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54% njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46%.

Nedjeljom kupuje 53% građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61%), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41%). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 %), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12%). Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79% njih posjećuje trgovine nedjeljom. Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je. Prema broju članova u kućanstvu najmanje kupuju oni koji žive sami (31%) i oni koji žive u velikim kućanstvima sa 6 i više osoba (29%). No ispitanici su složni – nedjelja treba biti neradna.

Petir se u svom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir pojašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom – u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21%.

Imajući u vidu ove podatke, koji pokazuju da u zemljama s neradnom nedjeljom nije došlo do povećanja nezaposlenosti, za pretpostaviti je da do nje neće doći ni u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.