FINA: U toj agenciji zaposleno je preko 3000 ljudi – čemu služi i imaju li ju druge zemlje?

Foto: Fah

Najjednostavniji i najtočniji odgovor na pitanje “Što je zapravo FINA” glasi – to je relikt socijalizma. Nastala iz nekadašnjeg SDK, “Službe društvenog knjigovodstva”, prvo je ratne 1993. prerasla u ZAP, Zavod za platni promet, da bi na kraju postala FINA – državna financijska agencija koja zapošljava zastrašujućih preko 3000 ljudi: Specifičnost je Hrvatske da su gotovo 30 godina od propasti socijalizma praktički sve najveće tvrtke u državi – po broju zaposlenih – u državnom vlasništvu, što je i jedan od uzroka ekonomskog propadanja i galopirajuće korupcije.

> Dr. sc. Hrvoje Pende: Niste zadovoljni s javnom upravom? Oni misle drukčije pa si dijele milijunske nagrade za izvrsnost!

> (VIDEO) Most o sve većem broju državnih službenika: ‘Vlada i reforme ne mogu u istu rečenicu’

A na pitanje “čemu služi” nekoliko živopisnih odgovora daje Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske, na čijim se stranicama mogu pročitati neki vrlo zanimljivi odgovori na to pitanje, od kojih je najjasniji: “Ničemu, da obrađuju podatke koje Porezna ionako ima.”

Zarada na tuđim podatcima

“Obveznici predaje GFI-ja (godišnjih financijskih izvještaja) dužni su iste dostaviti FINA-i. Ako to ne učine propisana je novčana kazna u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna te je FINA ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv poduzetnika. Porezna uprava ima sofisticirani software, primaju stotine tisuća fiskaliziranih računa, primaju obrasce u digitalnom obliku, a ne mogu primiti godišnje financijske izvještaje? Za to nam treba posebna institucija kojoj objave GFI-ja moramo plaćati?

A onda…FINA te naše podatke iz GFI-ja prodaje te iste koristi kako bi nudila svoje usluge poduzetnicima”, jedan je od komentara.

Upravo manipuliranje podatcima korisnika je jedan od najozbiljnijih prigovora koji se mogu čuti na rad i postojanje FINA-e. Ali ne i jedini: Poduzetnici ju općenito smatraju parazitskom organizacijom, dodatnim i nepotrebnim troškom, mjestom uhljebljivanja, i načinom na koji država reketari poduzetnike preko parafiskalnih nameta.

Povećane naknade

A sad su, dodatno, povećane i naknade na ovrhe. Naime, od kolovoza prošle godine na snazi je novi ovršni zakon, a najveća razlika u odnosu na onaj stari su – povećani iznosima koji se plaćaju Fini za svaku ovrhu, koji su prije bili fiksnih 87 kuna (ostalo je uzimao ovrhovitelj, bilježnik ili odvjetnik) a sad iznose i do 5000 kuna. Promjena je i da naknadu Fini unaprijed plaća ovrhovoditelj (ako ne plati, nema ovrhe) te da se nakon tri godine ovrha obustavlja ako je bila neuspješna i ovrhovoditelj mora sve (uključujući plaćanje naknade) pokretati iznova.

> Davorka Budimir za Narod.hr: ‘Iza nas je samo Venezuela. Stvara se dojam da u Hrvatskoj jedino korupcija uspijeva’

Dakle, država je odlučila zaraditi na – ovrhama građana, što je krajnje nemoralno. To što naknadu inicijalno plaća ovrhovoditelj ne treba nikog zavarati, u konačnici se ona prevaljuje na dužnika, on je taj koji će je u konačnici platiti.

Očito, teško je vidjeti koja je svrha te agencije, tim više što u svijetu ona praktički nema izravno usporediv pandan. Provjerom platnog prometa se uglavnom bave agencije za pranje novca i porezna uprava. On je u domeni komercijalnih banaka, uostalom.

Bivša SDK

A upravo na platnom prometu počinje priča o SDK. U komunizmu banke nisu smjele vršiti platni promet, sve je išlo preko SDK, jer je partija htjela imati punu kontrolu nad time tko, što, kome i kako plaća u zemlji. Platni promet je, međutim, još devedesetih prebačen na komercijalne banke, kao i svugdje u svijetu.

Čemu onda zapravo služi FINA? Tome da Vlada dodatno zaradi na građanima, očito. Još prije više od pet godina, kad je donesen Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi FINA je dobila od države monopolistički posao – isključivo u njezinim regionalnim centrima provodile su se predstečajne nagodbe. Tom prilikom, ekonomist Ljubo Jurčić je rekao: “Ono što Fina radi nametnuto je. Fina može opstati jedino kao državna statističko – bazna agencija za analitiku. Ono što kod nas radi Fina, u Europi uglavnom rade sudovi.”

I drugi su ekonomisti i pravnici nerijetko kritizirali FINA-u i samu činjenicu da je nikad nitko nije ukinuo.

Relikt prošlosti

Stručnjaci su manje-više suglasni: FINA je stvar prošlosti, peti kotač. Europska unija ne poznaje instituciju koja ima ovlasti slične našoj Financijskoj agenciji. Ovrhe nad računima i predstečajne nagodbe u većini zemalja EU provode javnobilježnički i odvjetnički uredi – privatne tvrtke koje su dobile licenciju države, ali uz bitno manje troškove za ovršenog nego što je kod nas slučaj. Platni promet u zemljama EU obavljaju isključivo banke. Agencije slične Fini zadržale su samo zemlje bivše Jugoslavije.

Slovenija je jedina od država bivše Jugoslavije koja je takvu agenciju ukinula. Neki predlažu njenu privatizaciju i podjelu na nekoliko tvrtki. Neki pak potpuno gašenje. U FINI se pak brane time da su oni “mjesto od javnog interesa” i da slična agencija postoji u – Švedskoj.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr