Političkom trgovinom izabrana, HNS-ova ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u srijedu kako je tijekom posljednje tri godine u kurikularnu reformu obrazovanja uloženo oko 2 milijarde kuna, što je u prosjeku 1,5 milijuna kuna po školi za edukaciju, udžbenike i opremu.
Fijasko “Škole za život” ministrice Divjak: Djeca koriste tablete za surfanje, ne i za učenje
Divjak je to rekla na Nacionalnom stručnom skupu sudionika eksperimentalnog programa Škola za život koji je, u organizaciji resornog ministarstva, okupio ravnatelje, nastavnike i suradnike iz 74 škole sudionice programa.
“Po školi u Hrvatskoj uložili smo preko 1,5 milijuna kuna u tri godine. Eksperimentalne škole su dobile nešto i predujma, a bit će još ulaganja u opremu, edukaciju i udžbenike” kazala je ministrica dodavši da ne treba zaboraviti da je sustav osnovnog i srednjeg obrazovanja bio zapušten te da se u njega dugo vremena nije ulagalo.
Ivica Šola: Ministrica Divjak bacila je molotovljev koktel na djecu i obrazovanje
Upitana je li u škole došla sva potrebna oprema za provedbu reforme, ministrica je pojasnila da je u škole došla kompjutorska oprema, te da će tableti i ostalo što je bilo u javnoj nabavi doći kroz dva tjedna.
“Ono što se tijekom javne nabave posebno naručivalo, sada stiže u škole i bit će kroz sljedećih tjedan ili dva kompletirano”, izjavila je Divjak.
Zadovoljna je, kazala je, jer se može susresti s ljudima koji su sukreirali kurikularnu reformu.
Dodala je i da sada, pri završetku eksperimentalnog programa te uoči uvođenja cjelovite reforme u sve osnovne i srednje škole u rujnu ove godine, još uvijek ima pitanja ali i povratnih poruka.
“Ima ljudi koji su u eksperimentalnom programu radili i davali povratne informacije u smislu pozitivnih ali i negativnih stvari koje još moramo popraviti. Treba slušati i kritike i razlučiti što je od toga kritika, a što je kritizerstvo”, zaključila je.
Kada je riječ o reformi visokog obrazovanja, Divjak je pojasnila kako je ta reforma nešto drugačija zbog autonomije sveučilišta.
Istaknula je, međutim, da je u tijeku završetak novog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a da su snažan reformski instrument sami programski ugovori.
“S većinom sveučilišta završavamo programske ugovore, a nagalsak im je na relevantnosti obrazovanja, odgovore na potrebe tržišta rada i općeniti doprinos obrazovanja u društvu”, izjavila je.
Na nacionalnom stručnom skupu, u Košarkaškom centru Dražena Petrovića predavanja su, uz resornu ministricu, održale i međunarodne stručnjakinje Carolyn Robson i Albena Spasova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
