(FOTO) Komemoracija hrvatskim vojnicima čije je grobove komunistička vlast preorala nakon II. svjetskog rata

Foto: Đuro Knezičić

Na Groblju Mirogoj u Zagrebu na Dan ljudskih prava na groblju hrvatskih vojnika 1941.-45. održana je komemoracija hrvatskim vojnicima čije je grobove komunistička vlast preorala nakon II. svjetskog rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ova komemoracija održala se u organiziaciji Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osijek, Hrvatskog domobrana Osijek, Žrtve za Hrvatsku Osijek i Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka – krilo Đakovo, te hrvatskog žrtvoslovnog društva uz pomoć Ministarstva branitelja a prisustvovali su hrvatski rodoljubi, osobito članovi i potomci obitelji poginulih vojnika,  te političari uključujući saborskog zastupnika Zlatka Hasanbegovića, predstanika ministra obrane, pomoćnika ministarstva Zorana Piličića, pomoćnice ministra pravosuđa Vedrane Šimunđa Nikolić, te ostale predstavnike hrvatskih institucija.

Nakon svete mise, sudionici su se uputili na groblje hrvatskih vojnika 1941.-1945.Zagreb –gdje se održala komemoracija te paljenje 550 svijeća za 550 grobova
Protiv diskriminacije i kršenja osnovnih ljudskih prava i uskraćivanja prava na obilježeni grob, hrvatski su biskupi u glasovitom Pastirskom pismu od 20. rujna 1945. uputili dopis vjernicima:

„Napokon, još jednu bolnu i neobičnu činjenicu moramo vam napomenuti, predragi vjernici. Ni grobovi pokojnika nisu ostali pošteđeni. Na grobljima u Zagrebu, Varaždinu i drugim mjestima, odredbom neposredno pretpostavljenih vlasti, skidaju se križevi s grobova ustaša i njemačkih vojnika. Sami grobovi nivelirani su tako, da se ne može raspoznati, gdje je tko pokopan. Ovakav postupak mora se osuditi. Pred smrću klanjaju se svi ljudi. I neprijatelj prestaje poslije smrti biti neprijatelj. I njemu pripada po nepisanim zakonima čovječanske uljudbe, koja izvire iz kršćanske ljubavi, pravo na pristojan grob. Poznato je, da su poslije prvoga svjetskoga rata nekadašnji neprijatelji i te kako poštivali i čuvali grobove vojnika, koji su kao osvajači pali u stranim zemljama. Danas se to kod nas uskraćuje vlastitim sinovima.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Na ovom groblju hrvatskih vojnika 1941.-1945. pokopani su vonici koji su umrli u zagrebačkim bolnicama od posljedica rata, ali i vojnici koji su poginuli u borbama u okolici Zagreba. Odlukom komunističkih vlasti u srpnju 1945. uklonjena su nadgrobna obilježja i uništena, grobni humci preorani a obiteljima je i danas zabranjeno obilježiti grob člana svoje obitelji”, moglo se čuti.

“Obrazloženje odluke o uklanjanju vojničkih groblja okupatora je:
„Treba izbrisati svaki trag zloglasne fašističke vladavine. Tak je potrebno da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi po kojima bi se razaznalo mjesto gdje su se dizala takva groblja.“ Da bismo razumjeli ovu naredbu moramo znati izričaj komunističke ideologije koji kaže: „Tko nije s nama protiv nas je“ ili u prijevodu, tko nije komunist taj je fašist.
Ovom odlukom krši se ljudsko pravo na obilježen grob, povrijeđen je mir i dostojanstvo pokojnika, narušeno je pravo na osobnost, sloboda vjeroispovijesti, ali je napravljena i diskriminaciju iz mržnje barbarskim postupkom uništenja”, poručeno je s obilježavanja-

“Ljudska prava nisu izmišljena, ona su prirodna i stječete ih svojim rođenjem kao čovjek. Od rođenja do smrti što godi bili u životu imate ljudska prava i odnose se na svakog čovjeka i svuda, ona su univerzalna. Ona vrijede u rodilištu, na groblju, ona vrijede za pobjedničke i poražene vojnike, svi ljudi su jednaki u životu i smrti. Uništenjem ovoga groblja povrijeđena je:
Opća deklaracija o ljudskim pravima, Ženevska konvencija, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelja EU o temeljnim pravima, Ustav RH, Zakon o grobljima, Zakon o istraživanju uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja Drugog svjetskog rata i poslijeradnog razdoblja, Kazneni zakon čl. 332 Povreda mira pokojnika. Na groblju Mirogoj dostaojanstveno su pokopani ugledni građani predstavnici obični ljudi. Ovdje i brončane i kamene figure imaju prava i dostojanstvo po Zakonu o zaštiti spomenika kulture budući da je Mirogoj zaštićeni spomenik kulture. Na ovom groblju nikakva prava nemaju jedino hrvatski vojnici poginuli u vremenu 1941. do 1945. na prostoru Hrvatske”, dodano je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Paljenjem 550 svijeća na 550 grobova s imenom i prezimenom pokopanog hrvatskog vojnika želimo vratiti dostojanstvo ljudima koji anonimno počivaju u prikrivenim grobovima pored raskošnih grobnica groblja Mirogoj. Sukladno općoj Deklaraciji o ljudskim pravima pravu na slobodu vjeroispovijesti, tražimo da se ovim ljudima rati dostojanstvo i mir, grobovi obilježe u skladu s vjerskom pripadnošću pokojnika a to je grob za kršćane u znaku križa, a za pripadnike islamske vjere znak nišana. Selektivna primjena ljudskih prava je kršenje ljudskih prava”, poručili su.

“Zato što su ovi ljudi pripadali poraženoj vojsci obiteljima je nametan osjećaj krivnje za zločine koje nisu počinili, tako da i danas postoje traume koje su prisutne i generaciji koja nije živjela u to vrijeme. Ovo groblje je dio kulture sjećanja ali i suočavanja s prošlošću.
I na kraju možemo završiti prvim članokom Opće deklaracije o ljudskim pravima:
‘Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva’“, zaključeno je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.