Prije točno 23 godine, 2. i 3. svibnja 1995., kao odmazdu za uspješno započeti “Bljesak”, operaciju oslobađanja okupirane zapadne Slavonije, pobunjeni Srbi raketirali su hrvatski glavni grad. U napadu je poginulo sedmero ljudi, 39 ih je teško, a 136 lakše ranjeno.
Napad je izveden raketnim sustavom “Orkan” s kasetnim punjenjem, s tzv. “zvončićima”.
Među poginulima je bio Luka Skračić, student prve godine filmske režije, a među ranjenima hrvatska primabalerina Almira Osmanović i još 16 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta na Mažuranićevom trgu.
Meta napada bila je i dječja bolnica u Klaićevoj ulici, na čijem je krovu, prije samo nekoliko godina otkrivena još jedna zaostala bomba, tzv. “zvnočić”, koji je, srećom, policija tada uspješno detonirala.
(VIDEO) Prije 20 godina napadnut Zagreb – osveta za operaciju ‘Bljesak’
Žrtve 2. svibnja
2. svibnja u 10,23 sati čule su se prve eksplozije, kada je nekoliko projektila sa “zvončićima” ispaljeno iz raketnog sustava “Orkan” na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice. Pogođena je i zgrada škole u Križanićevoj ulici te zračna luka Pleso.
Tog je dana ranjeno 146, a poginulo petero ljudi:
Damir Dračić zadobio je povrede gelerom dok je bio u automobilu. Njegovo tijelo je pronađeno u Vlaškoj ulici.
Ana Mutevelić je poginula kada je pogođen tramvaj na raskrižju Draškovićeve i Vlaške ulice.
Stjepan Krhen je zadobio više povreda na tijelu od gelera koji su pali na njega, na prsima i nogama i odmah je podlegao tim ranama. Pronađen je u dvorištu zgrade br. 41 u Vlaškoj ulici.
Ivanka Kovač je umrla na traumatološkoj klinici u Draškovićevoj ulici od povreda koje je zadobila na nekih 700 metara udaljenosti od bolnice. Ustanovljeno je da su uzrok smrti bile eksplozivne rane koje je zadobila u predjelu glave, trupa i udova.
Ivan Brodar je povrijeđen u Draškovićevoj ulici, a tim povredama je podlegao nakon dva dana. Imao je 77 godina, a zadobio je višestruke traume glave, prsa i donjih udova.
Žrtve 3. svibnja
Idućeg dana, 03. svibnja, su projektili pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika “Centar” te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbali baletani, među kojima i nekoliko stranih izvođača, zatim Akademiju dramskih umjetnosti te zračnu luku Pleso.
Luka Skračić, student prve godine filmske režije, zadobio je eksplozivnu povredu glave kada ga je u glavu ranio geler. Pao je u komu te je na kraju preminuo od upale pluća, koja je bila posljedica zadobivenih povreda.
Ivan Markulin, pirotehničar i policijski službenik, poginuo je kada je kasetna bombica koju je pokušavao deaktivirati eksplodirala pred Dječjom bolnicom u Klaićevoj ulici.
Njemu u čast pored dječje bolnice podignut je spomenik.
Među balerinama i baletanima, koji su u dvorani HNK na Mažuranićevu trgu pripremali predstavu “Donau balet” bila je i Almira Osmanović, tadašnja ravnateljica i prva balerina Hrvatskog narodnog kazališta. Među ostalima, teško su stradali Mark Boldin, koji je izgubio bubreg i nikada više nije zaplesao, Viorel Dascalu, koji se nikada potpuno nije oporavio, jednako kao i Mateja Pučko, koja još dan-danas nosi gelere u tijelu, naveo je Večernji list.
Napad na dječju bolnicu i zaostala bomba
Peter Galbraith, američki veleposlanik u Hrvatskoj, osudio je napad i nazvao ga “divljačkim činom”. Posebno ga je oštro osudio ruski veleposlanik u Hrvatskoj, Leonid Kerestedžijanc, kojemu se sin tada nalazio u dječjoj bolnici u Klaićevoj ulici.
U listopadu 2013., prilikom sanacije krova dječje bolnice u Klaićevoj, ondje je pronađen zaostali neeksplodirani “zvončić” iz napada 1995. Policijski sužbenici izašli su na mjesto događaja te ga, nakon što je operatvni zahvat koji je bio u tijeku u operacijskoj sali ispod krova, završen, u kontroliranim uvjetima detonirali bombu, prenio je Dnevnik.hr.
Odgovornost za granatiranje i haška presuda: Milanu Martiću 35 godina
Međunarodni sud u Haagu zbog zapovijedi da se napadne Zagreb pravomoćno je osudio Milana Martića na 35 godina zatvora.
U znak sjećanja na taj dan, Zagreb od 2007. godine ima Trg svibanjskih žrtava 1995., sa spomen-pločom poginulim i ranjenim Zagrepčanima.
U svibnju 2013. u Zagrebu je otvoren Memorijalni centar granatiranja Zagreba, posvećen dvama napadima na Zagreb tijekom Domovinskog rata: 7. listopada 1991., kojim je agresor pokušao izvesti atentat na predsjednika Tuđmana i time spriječiti proglašenje hrvatske neovisnosti, i 2. i 3. svibnja, kada je udarom na zagrebačke civile htio zaustaviti oslobađanje Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
