GM usjevi u paketu s glifosatom narušavaju bioraznolikost

Čak 90 posto soje, 30-ak posto kruha i gotovo 100 posto piva zagađeno je glifosatom – posljedično, i ljudi su kontaminirani kancerogenim herbicidom širokog spektra – glifosatom.

Prošle su godine objavljeni rezultati istraživanja Medicinskog laboratorija u Bremenu, koji su mjerili razine glifosata u urinu građana 18 europskih zemalja. Jedna od njih bila je i Hrvatska, te je tada glifosat pronađen kod čak 40 posto Hrvata!

Građane Ministarstvo poljoprivrede poziva da svaku osnovanu sumnju da je na određenoj površini zasijana ili posađena genetski modificirana kultura bez odgode prijave Poljoprivrednoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede na prijava@mps.hr kako bismo zajedno zaštitili naše nacionalne interese, kaže su u priopćenju.

U ‘GMO slobodnim područjima’ ipak pronađeni uzorci pozitivni na GMO

Iako su se do danas sve hrvatske županije proglasile GMO free zonama, odnosno izjasnile su se protiv uzgoja genetski modificiranih (GM) kultura na svom teritoriju, pri kontroli zrna soje namijenjenog izvozu 2013. godine utvrđeno je da je 12 posto soje proizvedene u Hrvatskoj pozitivno na genetski modificirane organizme (GMO), od čega je 7 posto uzoraka imalo više od dopuštenih 0,9 posto GMO-a. U 2014. godini nadzor nad 4000 uzoraka pokazao je 6,5 posto soje pozitivne na GMO – rekao je za Jutarnji list Ivo Delonga direktor tvrtke Croatiakontrola, jedinog laboratorija u Hrvatskoj koji je opremljen za testiranje hrane po europskim standardima, pozvavši nadležne na još veću kontrolu proizvodnje, ali i uvoza soje i sojine sačme koja se obavlja preko luka Zadar, Split, Rijeka i Kopar.

Pet je glavnih tvrtki koje razvijaju i proizvode genetički modificirane usjeve i hranu dobivenu iz njih: Bayer (Njemačka), Monsanto (SAD), Syngenta (Švicarska), BASF (Njemačka) i Dupont (SAD). Osim svih GM-usjeva oni su i vlasnici više od polovice svjetskog sjemena.

GM usjevi siju se samo u šest država: SAD-u, Kanadi, Argentini, Brazilu te nešto u Kini i Indiji, navodi za Večernji list Valerije Vrček, profesor kemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i član Vijeća za GMO.

Jedina oaza GM usjeva zaostala u Europi je u Španjolskoj u dolini rijeke Ebro gdje se uzgaja GM kukuruz MON810 na sto tisuća hektara.

Četiri su glavne GM kulture: pamuk, soja, kukuruz i uljana repica.

“Jedina prednost koja se često, ali ne uvijek, ponavlja jest – veći prinos, ali riječ je o tek 10-ak posto”, kaže profesor Vrček, dodajući da to nije dovoljno za prehranu svijeta.

Uzgoj GM usjeva nema smisla bez herbicida širokog spektra glifosata koji se uz GM sjeme prodaje u paketu. GM usjevi imaju ugrađeno svojstvo otpornosti prema glifosatu, pa se zbog te otpornost glifosat masovno koristi, a posljednih 20-ak godina strostruko je porasla potrošnja. Zahvaljujući nižoj cijeni opsežno se rabi i u konvencionalnoj poljoprivredi. Dakle i u Hrvatskoj.

“Zemlja je natopljena glifosatom i njegovim razgradnim produktima, pojavljuju se superkorovi otporni na glifosat, a u SAD-u se šire poput kuge; mnoge biljke akumuliraju glifosat u svojoj strukturi i taj se herbicid ne može ukloniti pranjem povrća ili voća, čak ni kuhanjem. Zbog toga su takve biljke pravi transporteri za glifosat u hranidbenom lancu, odnosno u ljudskoj prehrani”, upozorava prof. Vrček i dodaje “npr. 90 posto soje, 30-ak posto kruha i gotovo 100 posto piva zagađeno je glifosatom – posljedično, i ljudi su kontaminirani glifosatom.

Prošle su godine objavljeni rezultati istraživanja Medicinskog laboratorija u Bremenu, koji su mjerili razine glifosata u urinu građana 18 europskih zemalja. Jedna od njih je bila i Hrvatska, te je tada glifosat pronađen kod čak 40 posto Hrvata, navodi 24sata.

Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je Dubrovačkom dnevniku da je u Hrvatskoj prodavano čak osam spornih herbicida s kancerogenim svojstvima koji će biti zabranjeni na tržištu.

“Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) mišljenja je da bi potencijalno kancerogena svojstva mogao imati koformulant tallowamine koji se nalazi u određenim herbicidima na bazi glifosata. Od 24 registrirana sredstva za zaštitu bilja na bazi glifosata u Hrvatskoj, 8 ih sadrži i sporni koformulant, te će istima biti ukinuta registracija i bit će zabranjeni u Republici Hrvatskoj”, kazali su za Dubrovački dnevnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Glifosat je štetan sam po sebi, no herbicidi kao što je Monsantov proizvod cidokor ili roundup sadrže koktele kemikalija koje mogu biti otrovnije od samoga glifosata s još više rizika za poljoprivrednike, kao i širu populaciju – upozorava hrvatski eurozastupnik Davor Škrlec.

Jedno je sigurno, gdje ‘padne’ glifosat, past će i GM usjevi, procjenjuje prof. Valerije Vrček.

GM usjevi u paketu s glifosatom narušavaju bioraznolikost, dakle zdravlje okoliša. To je mjerljivo dokazano.

Odluka svake suverene zemlje o sjetvi GM usjeva je, naravno, politička, a mora se temeljiti više na ekonomskim i nacionalnim interesima, a manje na toksikološkim i nutricionističkim izvještajima, kaže prof. Vrček.

“Budući da je GMO uvozna roba, upitne vrijednosti, a izgledne štete, budući su se sve županije proglasile GMO slobodnim područjima, budući da je GM sjeme izravna prijetnja obiteljskim gospodarstvima, ekološkim zonama, autohtonim vrstama i nacionalnim parkovima, budući da u Hrvatskoj nitko, osim uvoznih lobija, nema interesa sijati GM sjeme, trenutak o kojem govorite je tu”, zaključuje prof. Vrček na upit Večernjakovog novinara može li se odrediti trenutak u kojem se bez bojazni od pogrješke može donijeti odluka treba li dopustiti uvoz GMO-a ili ne.

GMO je u zemljama EU prisutan od 2001. godine, a lani je dopušteno korištenje 58 proizvoda za stočnu hranu. Novoosnovana politička stranka Slobodna Hrvatska traži od nadležnih državnih tijela objašnjenje kakvo je Monsanto sjeme darovao Hrvatskoj – “iskoristivši katastrofalne poplave da bi proizvode unio bez provjere kakvoće”.

Za Monsanto se vežu razni nerazriješeni sudski sporovi iz mnogobrojnih zemalja, između ostalog i o kancerogenim supstancijama u proizvodima.

Veliki prosvjed “Međunarodni marš protiv Monsanta” održat će se 21. svibnja u podne u Zagrebu i Osijeku protiv načina poslovanja i sve većeg utjecaja korporacija na demokratske društvene procese.

Iako Monsanto u Hrvatskoj ne prodaje GMO sjeme, jer je ono zakonom zabranjeno, na europskom i svjetskom planu lobira za usvajanje Translanatskog trgovačkog i investicijskog partnerstva (TTIP) koji bi preko njega otvorio vrata europskog tržišta. Hrvatska u tom slučaju sama ne bi mogla ništa učiniti da se zaštiti, kaže se u pozivu za ‘Međunarodni marš protiv Monsanta’.