Ako je suditi prema grčkim medijima, ali i hrvatskim, koji su bez provjere objavljivali navode grčkih kolega, hrvatski su navijači među najkrvoločnijima u Europi. Stvarnost je dijametralno suprotna. Brojke pokazuju da je u Grčkoj zabilježeno, s posljednjim slučajem iz Atene, 13 smrtnih slučajeva u navijačkim obračunima. Takve situacije u Hrvatskoj se ne događaju.
Navijačka scena teško je razumljiva onima koji su promatraju sa strane. Puno je tu običaja, kodeksa časti, povezanosti s ideologijom, politikom – često i mafijom.
Imaju svoja obilježja, pokliče, pjesme, transparente, način na koji putuju, prijateljske i neprijateljske klubove…
U Hrvatskoj za razliku od Grčke i Srbije, gdje je tijekom godina također zabilježeno više slučajeva ubojstava u navijačkom miljeu, to nije slučaj.
Ubojstva i u Srbiji
U Srbiji su najveće navijačke skupine Grobari i Delije povezane s kriminalnim podzemljem i politikom.
Grčka pak sada odašilje jasne poruke da su teško naoružani Bad Blue Boysi došli u njihovu zemlju, njihovim miroljubivim navijačima, prolijevati krv.
Možda će vas zanimati
Otvorena pitanja i ideološka pozadina sukoba navijača Dinama i AEK-a u Ateni
Grčka godinama muku muči s navijačkim obračunima, a ovo nije prvi puta da je ishod istih mrtva osoba
No, kada se stvari stave u kontekst, situacija je posve suprotna.
Hrvatske navijačke skupine protive se korištenju noževa u obračunima. Rijeko je koji slučaj da su bacani molotovljevi kokteli. Njihovi rekviziti su baklje, palice, bokseri i šake.
Tko poteže noževe?
Noževi su ‘potpis’ grčkih i talijanskih navijača.
Kao dokaz tome pogledajmo statistiku smrtno stradalih u navijačkim obračunima u Grčkoj. Dinamo Kijev Hooligans objavio je poruku podrške uhićenim BBB u Grčkoj.
Posljednji smrtni slučaj, prije ovog u Ateni, zbio se prošle godine kada je u Solunu ubijen 19-godišnji mladić od strane navijača PAOK-a jer je bio navijač rivalskog kluba.
Možda će vas zanimati
Dinamo Kijev podržao BBB: AEK je uvijek koristio noževe i ranije je posebno provocirao Hrvate
Tijekom posljednjih desetljeća huligani koji su navijali za nogometne momčadi počinili su u Grčkoj niz nasilnih napada i ubojstava. Unatoč naporima države da eliminira ove incidente, čak i tijekom pandemije COVID-19 i povezanih restriktivnih mjera, zabilježeni su brojni napadi. Nedavno ubojstvo mladića iz skupine navijača PAOK-a šokiralo je javnost. Vlada je najavila nove mjere, kako bi se suzbila ova pojava prekomjernog nasilja.
Incident je šokirao grčku javnost, društvo. No, ovo nisu bili prvi nasilni huliganski napadi u Grčkoj.
Mrtvi u obračunima grčkih navijača
Od 1983. godine, kada je zabilježen prvi smrtni slučaj, u Grčkoj je 12 ljudi izgubilo život od posljedica huliganskog nasilja , a dogodilo se i mnoštvo nasilnih napada na navijače suparničkih nogometnih momčadi ili policiju.
Međutim, razlika nedavnih napada u odnosu na one koji su se dogodili prije više od jednog desetljeća je u tome što su huligani sada bolje organizirani i koriste društvene mreže kako bi regrutirali nove članove i koordinirali svoje nasilne akcije. Štoviše, prema analitičarima, profil huligana u Grčkoj nimalo ne nalikuje profilu huligana u drugim zemljama, primjerice Velikoj Britaniji 80-ih.
Huligani u Grčkoj uglavnom su neovisni o nogometnim momčadima i smatraju se kriminalcima s dubokim vezama s drugim ilegalnim aktivnostima.
Prema Giannisu Panousisu, profesoru kriminologije i bivšem ministru unutarnjih poslova, nogometne huligane ne treba klasificirati kao takve, već više kao obične kriminalce. Tvrdi da registrirani nasilni napadi nemaju nikakve veze s “čašću” momčadi, nego više sa silinom nasilja i “slavom” koju dobivaju od medija.
Štoviše, isti ljudi najčešće čine i druga kaznena djela, poput trgovine drogom i pljački. Osim toga, sudjeluju u neredima bilo kojeg porijekla, uništavaju imovinu i napadaju policiju.
Stoga su ovi nasilni napadi višestruki društveni fenomen. Povezani su s krajnje desnim i krajnje lijevim nasilnim ekstremizmom i općim kultiviranjem kulture nasilja. Ovo je dodatno pojačano ekonomskim i društvenim uvjetima u Grčkoj koji stvaraju osjećaj neizvjesnosti kod mlade generacije.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
