Hrvatsko knjižničarsko društvo upozorilo je u četvrtak kako je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koje je Ministarstvo kulture uputilo u saborsku proceduru, štetan za razvoj društva, te dovodi u pitanje budućnost knjižnica ne samo kao javnih ustanova već i kao dijela obrazovnog sustava.
“Umjesto osuvremenjivanja postojećeg Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Ministarstvo kulture pripremilo je novi Zakon kojemu se protivi cijela hrvatska knjižničarska zajednica, uključujući i Hrvatsko knjižničarsko društvo”, priopćio je HKD.
Budući da struka nije bila uključena u oblikovanje konačnog prijedloga Zakona, tijekom e-Savjetovanja istaknula je gotovo dvije tisuće šesto primjedbi, koje su većinom odbijene bez valjanog pravnog obrazloženja, napominje se u priopćenju. Prijedlog Zakona je trenutačno u saborskoj proceduri, a knjižničari strahuju od mogućnosti da bude izglasan, dodaje se.
“Knjižničarstvo danas ima velik utjecaj na obrazovanje i kulturu građana – od djece do umirovljenika, a donošenje novog Zakona o knjižnicama štetno je za razvoj društva”, smatraju u HKD-u.
Među ostalim, prijedlog Zakona predviđa osnivanje privatnih knjižnica. Svrha toga je, ističe HKD, nejasna i otvara prostor špekulacijama, jer je knjižničarstvo neprofitna djelatnost. Nadalje, tvrdi, u prijedlogu Zakona neodgovarajuće se barata i stručnim rječnikom, pa se nasuprot privatnih stavljaju “javne” knjižnice, što je loš prijevod za “public”, odosno, “narodne” knjižnice.
“Upitnik se stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama, koje sada čine čak 80 posto knjižnica, a ako se prihvati ovaj prijedlog Zakona, osnivači novih škola i visokoškolskih ustanova moći će zaobići obvezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu”, dodaju iz HKD-a.
Novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti velik je udarac i na dosegnute standarde struke. Ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti ne bi trebali biti knjižničarske struke, a iz teksta Zakona izbačeni su i stručni nazivi, pa je nejasno hoće li i na koji način u knjižnicama raditi stručni djelatnici, upozoravaju nadalje. Sigurno je da će u knjižnicama raditi sve manje knjižničara, smatraju.
“Prijedlozi zakonskog smanjivanja već dosegnutih standarda i uvjeta za stručno obavljanje knjižnične djelatnosti, ustroj i rukovođenje knjižnicama sa sobom nose i sumnje da bi se time zapravo u velikoj mjeri ‘legalizirali’ različiti slučajevi sumnjivih zapošljavanja na rukovodećim i drugim mjestima u knjižnicama koji su već izazvali javnu pozornost. Brisanje stručnih knjižničarskih zvanja iz Zakona omogućuje da taj posao obavljaju nestručni djelatnici. Posao knjižničara nije samo donijeti knjigu s police! Taj posao obuhvaća obradu knjižnične građe, upravljanje informacijama i informacijskim izvorima, savjetovanje korisnika knjižnice te održavanje edukativnih programa”, poručuje u priopćenju predsjednica HKD-a Dunja Holcer.
Kako bi se zaustavilo usvajanje predloženog Zakona o knjižnicama, Hrvatsko knjižničarsko društvo uputilo je dopise Odboru za zakonodavstvo, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora te svim saborskim zastupnicima.
