Hrvate iz BiH na granici tretiraju kao kriminalce?! Carinici plijene sendviče? Doznajemo sva pravila prelaska granice s BiH

BAJAKOVU
Fah

O svakodnevnoj logističkoj noćnoj mori koju proživljavaju stanovnici koji žive blizu granice s BiH, a u toj zemlji imaju svoja imanja i često prelaze državnu granicu progovorio je za saborskom govornicom zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić. Provjerili smo stoga kakva je situacija s propisima i sporazumima između Hrvatske i BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mlinarić tvrdi da se Hrvate iz BiH na granici tretira kao kriminalce jer u Hrvatsku žele unijeti plodove svoga rada.

Velik broj Hrvata iseljenih za vrijeme rata živi u Hrvatskoj, često u područjima blizu granice poput Slavonskog Broda. Slični problemi muče i Hrvate iz dalmatinskog zaleđa koji su okrenuti prema Hercegovini.

”Dobivam na stotine pisama od naših ljudi, Posavljaka koji žive u okolici Slavonskog Broda. S obzirom na to da Hrvatska ulazi od 1. siječnja u Schengen, znate li što Posavljaci, Hercegovci, naši ljudi iz Srednje Bosne doživljavaju na hrvatskoj granici?”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dočekaju ih hrvatski policajci, carinici, koji se prema njima odnose gore nego prema onima koji prelaze po šumama hrvatsku granicu, dolaze u kolonama i odlaze u zapadnoeuropske zemlje, a neki dolaze i u centar Zagreba, pa smo im i šator raširili. Prema tim našim ljudima se postupa kao da švercaju narkotike”.

Pretresa ih se, baca im se hrana, ne da im se unijeti apsolutno ništa u Hrvatsku. Ako imamo takvoga vrsnog znalca briselskih hodnika u vidu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, zar nismo mogli nešto učiniti da ti naši ljudi mogu plodove svoga rada i znoja prenijeti u Hrvatsku? Nikoga neće ugroziti, a sigurno neće ugroziti trgovačke lance, zato što prenesu svojih 100 kilograma krumpira s jedne strane Save na drugu”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Iz BiH se ne može unijeti ni sendvič sa salamom i sirom, što će tek biti kad se uspostavi Schengen?

‘Razumijem kad policija traži cigarete ili alkohol, ali nije u redu tražiti ono što ljudi proizvedu svojim rukama, na svojim ognjištima, s kojih su mnogi bili protjerani. Većina Posavine pripala je u Republiku Srpsku, a znamo kakva je to tvorevina i tko joj je na čelu, i kad takvi vrijedni ljudi nešto uzgoje, dođu na granicu da ih se tretira kao najgore kriminalce i švercere, kao da švercaju migrante, a ne da nose grožđe sa svoje loze ili krumpir iz svoga vrta”, kazao je Mlinarić ovog tjedna u Saboru.

Kazna zbog sendviča, kupusa i bundeva?!

Koliko su bizarne, posebice za one građane koji gravitiraju zbog posla, blizine ili pak djedovine prema BiH govori i činjenica da iz BiH u Hrvatsku ne mogu unijeti, ne jednu kobasicu ili pršut koji su dobili od rodbine u toj zemlji ili pak napravili na svinjokolji preko granice, već ne smiju unijeti niti sendvič koji unutra ima meso.

Tako su mediji ranije javljali o slučaju s graničnim prijelazom Gradiška gdje je carinik zaplijenio dva sendviča.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čapljinski portal prošle je godine pak izvijestio kako su na graničnom prijelazu Maljevac i Ličko Petrovo selo hrvatski carinici opalili visoke kazne zbog dvije vreće kupusa, par kilograma mesa i deset pašteta.

Pišu tako da je putnica na Graničnom prijelazu Maljevac kod sebe je imala 6 kg svježeg i 5 kg suhog mesa zbog čega je kažnjena sa 22.000 kn.

Prilikom ulaska u RH na graničnom prijelazu Izačić/Ličko Petrovo Selo vozača su carinici kaznili s 5100 kn jer je preko granice prenio dvije vreće kupusa. Osim njega, carinici su kaznili još tri osobe, jednu zbog tri bundeve i to kaznom od 3500 kn, drugu za tri akumulatora s 4000 kn te jednu putnicu koja je imala 10 pašteta.

Nije dopušten unos mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH

”Oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost po putniku ne prelazi 2200 kn, a ako je riječ o maloljetniku, 1100 kn. Iz BiH u RH nije dopušten unos mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda”, pojasnili su iz Carinske uprave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Proizvodi životinjskog podrijetla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci dopušteni su u količini do 2 kg. Uvoz bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta iz trećih zemalja podliježe zabranama i ograničenjima uvoza sukladno posebnim propisima EU-a o uvozu biljaka i biljnih proizvoda koji su doneseni kako bi zaštitili biljke u EU-u i održali ih zdravima.

Ti propisi primjenjuju se i na putnički promet, a uključuju i zabrane i ograničenja uvoza bilja i biljnih proizvoda u osobnoj prtljazi putnika. Dopušten je uvoz, uz posjedovanje fitosanitarnog certifikata, samo u količinama namijenjenima za osobnu uporabu putnika ili članova njegove obitelji.

Kazna do sto tisuća kuna

”Carinska uprava, kao ovlašteni tužitelj, ima ovlast izdati i prekršajni nalog prije pokretanja prekršajnog postupka ako je prekršaj utvrđen neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom službenih osoba…Za prekršaj neprijavljivanja robe propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2000 do 50.0000 kn.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način… propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3000 do 100.000 kn”, kazali su iz Carinske uprave.

Pogranično područje – samo pet kilometara uz granicu s BiH

S onima koji žive direktno uz granicu, situacija je nešto drugačija.

Naime, pogranično područje računa se pet kilometara od međudržavne granice s jedne i druge strane. Zanimljivo je kako je 2013. tadašnji zastupnik u Europskom parlamentu, danas hrvatski premijer, Andrej Plenković, postavio Europskoj komisiji pitanje vezano za dosta strogih pet kilometara za definiciju pograničnog područja. Naime, to se područje može proširiti na 30 kilometara, no do toga do danas nije došlo.

”Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su 19. lipnja 2013. u Bruxellesu Sporazum o pograničnom prometu koji je trebao omogućiti normalan protok ljudi i robe nakon što Hrvatska postane članicom EU-a.

Sporazumom, koji je tada dogovoren uz pomoć EK-a, predviđa se lakši prelazak granice građanima obiju zemalja koji žive u pojasu do pet kilometara s obje strane granice, s mogućnošću da se to kasnije proširi na do 30 kilometara.

Međutim, Sporazumom nisu obuhvaćeni građani koji nemaju prebivalište unutar pet kilometara uz granicu, ali se redovito koriste zemljištem s druge strane granice (oni koji su udaljeni samo nekoliko stotina metara, ali i oni koji se redovito vraćaju na svoje ruralne posjede iako im je prebivalište u udaljenijem gradu).

Neizdavanje propusnica ovim građanima predstavlja otežavanje pri prelasku granice i korištenju obradivim zemljištima.

Koje prilagodbe Sporazuma, a koje bi bile u skladu sa schengenskim acquisjem, može preporučiti Europska komisija, sve u cilju postizanja rješenja kojim bi se obuhvatili spomenuti građani RH i BiH te kojim bi se njihov rad i život učinio kvalitetnijim?”, pitao je Plenković tada.

Iako je već dugo na vlasti, nije pokrenuo pitanje širenja pogranične zone koja bi hrvatskim građanima omogućila lakši prelazak granice.

Kakva su pravila za pogranično područje?

Prema Uputi za provedbu carinskih postupaka pri nadzoru uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda u pograničnom području republike Hrvatske i susjednih trećih zemalja, a koja se ne odnosi na pogranično područje sa Srbijom i Crnom Gorom jer s tim zemljama za razliku od BiH, nemamo sklopljen sporazum o pograničnom prometu, postoje manje rigorozna pravila.

Prema toj uputi, oni koji žive u pograničnim područjima oslobođeni su od uvozne carine i PDV-a kada je riječ o proizvodima u primarnom obliku koji nisu podvrgnuti nikakvoj obradi, osim one koja je uobičajena nakon žetve ili proizvodnje.

Dokaz koji žitelji pograničnih područja moraju imati kako bi ostvarili oslobođenje od plaćanja carine je ispunjeni evidencijski list, osobnu iskaznicu i dokaz kojim se utemeljuje pravo na obradu dijela svojega poljoprivrednog gospodarstva koje se nalazi u pograničnom području Republike Hrvatske ili BiH.

Detalje pročitajte ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.