Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto dostavila je Ustavnom sudu BiH novu apelaciju kojom traži da se ospore odredbe Ustava Federacije BiH koje su omogućavale da brojniji Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH.
Apelacija koju je dostavila visoka dužnosnica HDZ-a BiH Ustavnome sudu temelji se na ranijoj presudi koju je Ustavni sud donio po apelaciji Bože Ljubića, nekadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH i aktualnog saborskog zastupnika kojom su izbrisane te odredbe u Izbornom zakonu, no on se nije žalio na odredbe Ustava Federacije BiH.
Ova apelacija dolazi u trenutku kada su bošnjačke i probošnjačke stranke predstavile inicijativu za provedbu presude Ustavnoga suda BiH po Ljubićevoj apelaciji u federalnom Parlamentu, no koja po mišljenju iz hrvatskih stranaka nastavlja mogućnost diskriminiranja bosanskohercegovačkih Hrvata.
“Apelacija je na tragu odluke Ustavnog suda kojom je takva odredba Izbornog zakona stavljena izvan snage jer se njome ne osigurava provedba legitimnog izbora izaslanika konstitutivnih naroda u Dom naroda iz pojedinih županija. Presuda se na neizravan način dotakla i tih odredbi”, rekla je predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista.
Krišto smatra da su odredbe Ustava Federacije BiH koje definiraju da primjerice Bosansko-podrinjska županija, u kojoj po posljednjem popisu žive 24 Hrvata, i Posavska županija, u kojoj je 36.000 Hrvata, biraju identično – jednog izaslanika. Razlika u vrijednosti glasa je 1400 puta. Krišto smatra da je članak 8 Ustava FBiH, a napose stavci 3. i 4., u suprotnosti s Ustavom BiH, s Protokolom europske konvencije i s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.
“Ako bi se nastavilo s praksom da se iz pojedinih županija bira po jedan izaslanik, čak i unatoč tome što toga naroda tamo gotovo nema, došli bismo do toga da nemamo legitiman izbor konstitutivnih naroda, a vrijednost glasa birača ne bi vrijedila jednako, što je nedopustivo”, rekla je Krišto.
U odluci Ustavnoga suda po Ljubićevoj apelaciji eksplicitno je navedeno kako se neće osigurati izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda ako se dopusti praksa da drugi narodi biraju izaslanike u Dom naroda. “Više je nego očito da navedene odredbe omogućuju predstavnicima jednog konstitutivnoga naroda u zakonodavnom tijelu županije legitimitet dati predstavnicima drugog konstitutivnoga naroda… Očito je da navedene odredbe impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti utemeljeno na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda”, naveo je Ustavni sud BiH.
Supredsjedatelj Doma naroda Božo Ljubić izjavio je kako je “obrazloženje iz ranije odluke Ustavnoga suda ogroman kapital” za novu apelaciju.
“Ona se može doslovno primijeniti na ovaj slučaj. Odredba koja je bila ranije u Izbornom zakonu i koja je proglašena neustavnom, i koja je ostala u Ustavu FBiH, daje jednaku mogućnost nelegitimnoga izbora”, tvrdi Čolak.
Objašnjava da pokušaj bošnjačkih stranaka koje inzistiraju na provedbi upravo tih prijepornih odredbi Ustava zapravo poručuje kako žele nastaviti nametati Hrvatima političke predstavnike te bez njih vladati u FBiH i BiH.
