Hrvatica koja se vratila iz Argentine: ‘Mogla sam postupiti racionalno, ali prevladalo je srce’

Foto: Estrella Herrera, Delotrooladoo , Wikipedia, montaža narod.hr

Nemoguće je odrediti točan broj Hrvata i njihovih potomaka u Argentini, ali prema Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima oko 250.000 pripadnika te zajednice.

Točan broj mogao bi se znati iduće godine jer je u tijeku digitalno popisivanje kako bi se utvrdilo koliko ih je doista u toj južnoameričkoj zemlji u koju su se godinama iseljavali. Formular se nalazi na internetu pod nazivom Prvi digitalni popis Hrvata i njihovih potomaka Argentine (Primer Censo Digital de los Croatas y sus Descendientes de la República Argentina), a rezultati će biti objavljeni u veljači 2021. godine.

(FOTO) Upoznajte hrvatsko iseljeništvo: Pročitajte gdje u svijetu su Hrvati najbrojniji i druge zanimljivosti koje niste znali

Ina Vukić: ‘Iseljenici žive svakodnevni život u Australiji, a hrvatski u srcu i mislima’

Iseljenik Nikola Knez (SAD) za Narod.hr: ‘Promjena izbornog zakona pridonijela bi izgradnji vjere u hrvatske institucije’

Hrvatska iseljenica u SAD-u: ‘S ljubavlju promoviramo našu Hrvatsku i to nas i drži i povezuje u tuđini’

Iseljenica Petra Peša (SAD): Voljeli bismo da nas se ne odbaci odmahom ruke u koš zvan ‘dijaspora’

Zanimljivosti o hrvatskom iseljeništvu u Argentini

Doseljavanja Hrvata u Argentinu u većem broju počela su poslije 1848., drugi val se odvio između Prvog i Drugog svjetskog rata, tj. između 1918. i 1939. Posljednji, treći val, odvio se između 1945. i 1956.

Zanimljivo je da u Argentini ne postoji vremenski rok za dobivanje državljanstva, a Hrvati koji imaju argentinsko državljanstvo ravnopravni su građani Argentine.

Što se tiče hrvatskih udruga postoje u brojna amaterska kulturno-umjetnička društva, a hrvatsku nastavu, u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, za oko 110 učenika, djecu trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika, u Buenos Airesu izvodi jedna učiteljica na dva nastavna mjesta i to pri Centro Juvenil Argentino-Croata i Circulo Croata. Postoje i dopunske škole hrvatskog jezika u katoličkim centrima sv. Leopold Mandić i sv. Nikola Tavelić kao i u gradu Rosariu i Cordobi.

Najveći broj hrvatskih udruga nalazi se na području Buenos Airesa, a tu su i sjedište Duhovnog ravnateljstva hrvatske katoličke zajednice u Argentini. Danas status središta kulturnih događanja i dalje imaju katolička središta “Sv. Leopold Mandić” i “Sv. Nikola Tavelić” u Buenos Airesu. Osim toga djeluje i „Hrvatski Caritas Kardinal Stepinac“, dobrotvorno društvo koje pomaže useljenike i njihove potomke koji su siromašni ili su ostali sami.

Što se tiče hrvatske izdavačke djelatnosti – ističe se časopis „Studia Croatica“, a u manjim nakladama izlaze i časopisi „Tjednik“ i „El Croata Errante“. Druga zanimljiva djelatnost je radio emisija „Hrvatska u mom srcu“ na hrvatskom i španjolskom jeziku, koja se svake nedjelje emitira iz studija u Buenos Airesu. Tu su još radio emisije „Croacias Totales“ i „Hrvatski radio sat“ te radio emisija „Bar Croata“, koja ima sjedište u Rosariu.

Povratak u Hrvatsku

Dr. sc. Marie Florencie Luchetti, viša stručna savjetnica u Znanstvenom zavodu Hrvatskih studija u Zagrebu, koja je prije šest godina doputovala iz Argentine, unatoč povoljnim poslovnim prilikama koje su se u međuvremenu pojavile u Južnoj Americi, odlučila je ostati u Hrvatskoj.

”U vrijeme kada se pojavila prigoda u Argentini, u Zagrebu sam predavala španjolski jezik. Da sam htjela postupiti racionalno, vratila bih se u Južnu Ameriku na bolje plaćeni posao. No, prevladalo je srce, odnosno intuicija, koja mi je govorila da trebam ostati ovdje”, izjavila je ova mlada znanstvenica prošle godine, piše promise.hr 

“Vidjela sam da i mnogi drugi potomci hrvatskih iseljenika, pa čak i treće te četvrte generacije, osjećaju isto što i ja: veliku povezanost s pradomovinom, neopisivu ljubav prema zavičaju pradjedova i prabaka. Moja baka bila je beba kada je iz Župe dubrovačke s roditeljima otputovala u Argentinu, no kada bi došla u Hrvatsku, osjećala je da je doma. Nije se htjela micati iz Dubrovnika. Samo tamo je htjela biti. Župu dubrovačku i Dubrovnik osjećala je kao svoj zavičaj, a Zagreb ili drugi krajevi Hrvatske nisu je zanimali”, zaključila je.

Ona je inače sociologinja koja istražuje izgradnju i očuvanje identiteta Hrvata u Južnoj Americi, kao i očuvanje identiteta kod onih koji su se vratili u Hrvatsku. Bavi se i istraživanjem hrvatskog tiska u iseljeništvu, ali i nastoji pomoći ‘svježim’ povratnicima da se snađu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr