Otkako je 2012. Hrvatska uvela oporezivanje inozemnih mirovina, ta je tema predmet velikih osporavanja unutar iseljeničke populacije koja već tri godine neuspješno pokušava tu zakonsku odredbu srušiti na Ustavnom sudu, piše Vecernji.hr.
Obveza plaćanja poreza na mirovine zarađene u inozemstvu ostat će na snazi sve dok eventualno Ustavni sud ne uzme njihov prijedlog u razmatranje i ne odluči drukčije.
Porezna uprava navodi da hrvatski porez na dohodak trenutačno plaća 13.271 primatelj inozemne mirovine, od ukupno 104.180 inozemnih umirovljenika evidentiranih u registru poreznih obveznika.
Plaćanje poreza na plaće ili mirovine zarađene u inozemstvu regulirano je brojnim međudržavnim ugovorima, u kojima je od zemlje do zemlje potpisano tko ima prednost naplate poreza. Njemačke se mirovine ne smiju oporezivati u Hrvatskoj, ali, prema ugovorima, Hrvatska smije naplatiti porez na mirovine zarađene u Švicarskoj, Francuskoj, Austriji…
Nikola Mijatović, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, smatra da je ministar financija Zdravko Marić pogriješio što kroz najavljenu poreznu reformu nije ukinuo oporezivanje svih mirovina iz inozemstva. Porez ostaje i nakon 2017., ali će se naplatiti 50 posto utvrđene porezne obveze.
Smatra da zbog velikog broja iseljenog stanovništva mi smo u specifičnoj situaciji i naša je ustavna obveza da promičeno veze s iseljenim stanovništvom i poduzimamo mjere za njihov povratak. “Povrh toga, oporezivanjem stranih mirovina narušava se načelo da ne smije biti naknadnog oporezivanja”, rekao je Mijatović.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
