Hrvatska traži 2514 svojih građana

Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan nestalih osoba što je izuzetna prilika da se barem jednom godišnje aktualizira rasvjetljavanje slučajeva nestalih osoba, ali i senzibilizira i pouči javnost kako je svaka informacija o nestaloj osobi zlata vrijedna, poručuju u policiji te dodaju kako društvo ima pravnu i moralnu obvezu pomoći obitelji u traganju za nestalima jer iste imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska od svoje samostalnosti do danas još uvijek traži 2514 osoba koje se vode u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba (NENO), a policija ističe kako je brojka pronađenih tijekom godina daleko veća pogotovo kada se zna da su sve te godine ukupno tražili 24.000 osoba, prenosi Hina.

Dobrom dijelu nestalih osoba u Hrvatskoj se izgubio svaki trag tijekom Domovinskog rata, početkom devedesetih godina, kada su ih iz njihovih stanova ili drugih prostora odvodile paravojne formacije ili su sudjelovali u ratnim zbivanjima. Takvih je slučajeva bilo 1700, a njihova se sudbina još ni danas ne zna.

Osim ratnih zbivanja najčešći primjeri nestanaka osoba su kada se udalje iz obiteljskog doma, ali i kada iz kuće odu zbog psihičkih i dementnih oboljenja. Tu se pribrajaju i nestanci osoba u moru i rijekama, bijegovi iz odgojnih i zdravstveno-psihijatrijskih ustanova, potom osobe nestale prilikom planinarenja ili oni čiji je nestanak nepoznate naravi, te naposljetku osobe koje su nestale radi svog avanturizma ili skitnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najsvježiji slučaj brojnijeg nestanka osoba u Hrvatskoj zasigurno je slučaj triju sportašica iz Konga. Njihova je sudbina još uvijek nepoznata. Nestale su u noći 2. na 3. srpnja ove godine i to nakon što su napustile hotel “Picok” u Đurđevcu gdje su bile smještene sa svojom reprezentacijom i trebale sudjelovati na Svjetskom juniorskom prvenstvu u rukometu. Kao nestale se vode 19-godišnja Julie Betu Mvita, 20-godišnja Mirnelle Kele Mazenga i 18-godišnja Laetitia Mumbala Mayunga. Sumnja se da ih je kod hotela čekao netko s automobilom. Iako je policija pretražila cijelo područje Đurđevca rukometašice nisu pronađene.

Policiji se tjedno prijavi na desetke nestanaka osoba, no srećom više je onih sa sretnim krajem. Tako je u prvom tjednu lipnja bilo zabilježeno 14 nestanaka osoba među kojima je najmlađa imala tek 13 godina. Djeca od kuće najčešće bježe zbog avanturizma, obiteljskih, ali i problema u školi. Po toj ljestvici “vode” djevojčice koje se češće odlučuju na bijeg od dječaka. Policija je prošle godine zabilježila čak 615 slučajeva u kojima su djeca pobjegla iz kuće. Zabrinjavajuće je da ih je 87 bilo mlađe od 14 godina.

Stručnjaci tvrde kako je bijeg djeteta od kuće poziv u pomoć, te da dijete na taj način želi dati do znanja da u njegovom domu nešto ne valja i da bi nešto trebalo popraviti. Napominju kako se dijete u slučaju izostanka odgovora priklanjaju vršnjacima s istim ili sličnim problemima te je to najčešći put u maloljetničku delinkvenciju i nove bijegove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je uvriježeno pravilo da s prijavom o nestanku osoba treba pričekati 24 sata policija poručuje kako je to zapravo mit jer upravo suprotno, najbolje je nestanak osobe prijaviti što prije jer je svježi trag lakše slijediti. Kako bi aktualizirali problem nestalih osoba i tako poboljšali njihov pronalazak Ministarstvo unutarnjih poslova je pokrenuo Nacionalnu evidenciju nestalih osoba, te Registar nestale djece u RH, a pokrenuli su i android aplikaciju “Nestali na dlanu” putem koje se u vrlo kratkom roku može prijaviti nestanak djeteta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.