Vlada Andreja Plenkovića drugi paket gospodarskih mjera objavila je na sjednici Vlade 2. travnja, a još se uvijek čeka osnivanje, najavljenog, kriznog stožera za gospodarstvo.
Naime, u ovoj fazi gospodarske krize, za koju se svi slažu da će biti gora od one iz 2008. godine, najviše pati realni sektor. Osim što poduzetnici traže da im Vlada olakša poslovanje otpisom davanja, nadaju se kako će doći do onih reformi koje već godinama zastupaju, a kako bi im se olakšalo natjecanje i doprinos društvu.
Poduzetnici su posebno nezadovoljni na potpredsjednika i ministra financija Zdravka Marića jer smatraju da se više ponaša kao činovnik u Poreznoj upravi nego netko tko razumije u kojoj se situaciji gospodarstvo nalazi, te da predložene mjere jednostavno nisu dovoljne da se u krizi s epidemijom koronavirusa pokuša sačuvati gospodarstvo.
Povodom toga podsjećamo što podatci govore o udjelu državnih poduzeća i njihovoj učinkovitosti.
Prema Eurostatu Hrvatska je od svih država EU među onima s najviše državnih ili paradržavnih poduzeća. Primjerice, Hrvatska je 2016. u većinskom državnom vlasništvu, uključujući vlasništvo gradova, županija, i općina, imala čak 1.149 poduzeća, a od toga je 49 njih od strateške važnosti.
>(VIDEO) Dr. Mato Njavro: ‘Trebamo iskoristiti krizu za promjenu paradigme’
Hrvatske željeznice, Hrvatske šume, Zagrebački holding, HAC, HEP, HRT, FINA su samo neke od tvrtki u državnom vlasništvu, samo neke od njih, a donedavno se tu ubrajao i brodogradilište “3. maj”. Država također ima i veliki udio vlasništva u INA-i, čak 42 posto, iako se zakonom o privatizaciji iz 2002. obvezala spustiti svoj udio na ispod 25 posto plus jedne dionice. Usporedbe radi, toliko iznosi i udio Mađarske u MOL-u, uspješnijem pandanu INA-e. Tu su i državne banke poput HPB-a, te stambeni fond u vlasništvu države, koji ne posluje odlično.
Čak 40% zaposlenih radi za državu
Navedeni podatci tim su važniji, ako se zna da u tvrtkama u potpuno ili djelomičnom državnom vlasništvu te institucijama države radi čak 40% svih zaposlenih, njih oko 550.000 od ukupno 1,36 milijuna. Od toga, samo u komercijalnim poduzećima u vlasništvu središnje države radi oko 13 posto svih zaposlenih.
Rupe bez dna
Ogroman nerazmjer u profitabilnosti državnih i privatnih poduzeća upućuje na to da država gubi ogroman novac te se nerijetko dovodi u položaj da mora pokrivati milijarde gubitaka svake godine kao i za vrijeme SFRJ. Gubitci u poslovanju poduzeća u vlasništvu države samo u razdoblju od 2008 do 2016 iznose oko 16,8 milijardi kuna.
Državna imovina – motor korupcije
Unatoč svemu tome, u Hrvatskoj vlada snažan otpor privatizaciji, a kad se ona i dogodi, u pravilu je motivirana politički, a ne ekonomski. Nerijetko su i socijalistički direktori jednostavno postali “vlasnici” poduzeća kojima su do tada bili na čelu kao na primjer Radimir Čačić ili dio HNS-ovaca, stranke koja je nastala iz tehmomenadžerskog krila komunističke partije, a danas je koalicijski partner HDZ-a.
Porezna reforma, davanja državi i parafiskalni nameti
Glas poduzetnika, inicijativa koja okuplja veliki broj poslodavaca dao je svoje prijedloge za članove buduće kriznog stožera za gospodarstvo te je objavio što očekuje od Vlade. Oni traže otpis davanja prema državi, konkretno doprinosa, prireza, poreza, lokalnih davanja, na rok od najmanje tri mjeseca na početku, plus još tri mjeseca ako bude potrebno. Vlada je u drugom krugu gospodarskih mjera podigla potporu za radnike s 3250 na 4000 kuna neto te se obvezala preuzeti teret davanja, takozvani bruto dio plaće koji na 4000 iznosi 1460 kuna.
Vlada je najavila i da će poduzetnike osloboditi tek nekih od parafiskalnih nameta kojih ima oko 164. Među parafiskalne namete ubrajaju se i “Naknada za ovlaštenje pravnih osoba za ispunjavanje propisanih uvjeta za proizvodnju predmeta opće uporabe”, “Naknada za edukacije o higijeni osoblja koje radi u neposrednom kontaktu s hranom”, “Zdravstveni pregledi na kliconoštvo osoba koje trebaju biti pod zdravstvenim nadzorom”, “Naknada za troškove ispisa rezultata i slanje poštom”, “”Evidencijske naljepnice za označavanje održavanja vatrogasnih aparata”, “Naknada za provjeru potpunosti dokumentacije u postupku izmjene rješenja o registraciji sredstava za zaštitu bilja” i mnogi drugi.
Poduzetnici također traže moratorij na kredite na 12 mjeseci onima koji su zatvoreni i trenutno ne rade te građanima koji su ostali bez izvora prihoda, kao i zamrzavanje kamata, no Vlada za sada taj ustupak nije spominjala.
Promjena sustava naplate PDV-a
Mala i srednja poduzeća već godinama zagovaraju promjenu sustava naplate PDV-a odnosno da se PDV više ne naplaćuje po izdavanju računa. Naime, u hrvatskom gospodarstvu država se prva naplaćuje kod tvrtki čim izdaju račun, bez obzira kada će oni naplatiti račun kod svojih dobavljača. Uz to, tijekom stečajnog postupka prvo se namiruje država, zatim vjerovnici, kreditori, dobavljači i tek na kraju radnici. Mnogi ekonomski analitičari smatraju da bi redoslijed trebao biti obrnuti pa bi država imala motivaciju uvesti reda u sustav i smanjiti birokraciju kako bi se svi čim prije naplatili.
Vlada je učinila ustupak zahtjevima poduzetnika tako što je na sjednici odlučila da se PDV plaća na ono što je naplaćeno, a ono što nije ide u odgodu, no pitanje hoće li ova gospodarska mjera biti povučena nakon krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.
Premijer Andrej Plenković na pitanje novinara o prijedlozima imena za gospodarski stožer diplomatski odgovara kako će se voditi dijalog s obje strane odnosno sa sindikatima i gospodarstvenicima. Dok se većina sindikata oštro protivi mjerama koje bi olakšali posao realnom sektoru, tvrdnjom da je riječ o narušavanju radničkih prava – poduzetnici, ali i ekonomski analitičari strahuju da će ova Vlada ponoviti greške Vlade iz 2008. godine, te da ne će doći do željenog reseta gospodarskog sustava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
