Premda svaki čovjek u Hrvatskoj ima svoje osobno iskustvo i viđenje ekonomskih odnosno gospodarskih prilika u zemlji, političari, posebno kad su na vlasti, imaju stalnu potrebu uljepšavati stvarnu sliku. Tako je postupio i sadašnji predsjednik Vlade u svom nedavnom obraćanju Hrvatskomu saboru o drugoj obljetnici njegove garniture na vlasti, no nije on ni prvi ni posljednji koji je retoričkim i drugim akrobacijama pokušao uvjeriti javnost, osobito birače, da je gospodarsko stanje u zemlji bolje nego što jest. Budući da suvremeni svijet sve više djeluje poput spojenih posuda, takva friziranja i uljepšavanja nemaju nikakve težine (osim ako se pojedini birači žele sami dati zavarati) jer postoje međunarodni i općeprihvaćeni kriteriji po kojima se mogu mjeriti gotovo svi aspekti gospodarskoga života u nekoj državi.
Dok je predsjednik Vlade pokušao hrvatsku javnost uvjeriti da se u Hrvatskoj provode reforme i da one daju rezultate, osobno iskustvo hrvatskih građana, ali i realni pokazatelji otkrivaju da reforme, ako i postoje, ne donose očekivane rezultate niti Hrvatska napreduje po tim reformama po međunarodnim kriterijima za procjenu kretanja u gospodarstvu. Konkretno Svjetska banka objavila je posljednjega dana listopada izvješće o regulativi poslovanja u ukupno 190 zemalja i na toj ljestvici Hrvatska je, umjesto napredovala, nazadovala za sedam mjesta. Prošle godine bila je 51., a ove je godine 58. To znači da je baš glede regulative poslovanja premalo učinila, a vjerojatno znači I to da resu druge zemlje, koje su Hrvatsku pretekle, na tom planu učinile više nego Hrvatska. Prema izvješću »Doing Business 2019.: Training for Reform« od zemalja u hrvatskom okruženju bolje su Srbija na 48. mjestu, Crna Gora na 50. mjestu, Rumunjska na 52. mjestu te Mađarska na 53. mjestu, a Bugarska je odmah iza Hrvatske na 59. mjestu. Ako je išta posao Vlade i politike glede gospodarstva, onda je na prvom mjestu upravo uređenje regulative poslovanja.
Agrokor
To Izvješće Svjetske banke analizira više područja djelatnosti. Tako je Hrvatska u kategoriji prekogranične trgovine, kao i prošle godine, ostvarila maksimalnih 100 bodova te je u rangu najuspješnijih (vjerojatno je to potvrda trajnoga rasta uvoza!). Napredak na toj ljestvici zabilježila je i u kategoriji plaćanja poreza, gdje je na 89., a 2017. bila je na 95. mjestu. Na svim ostalim područjima Hrvatska je, prema tom izvješću, zabilježila lošije rezultate u usporedbi s prošlom godinom. Tako je u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola sa 126. mjesta pala na 159.; u kategoriji pokretanja poslovanja sa 87. mjesta pala je na 123.; u kategoriji dostupnosti kredita sa 77. mjesta pala je na 85., a u kategoriji zaštite prava manjinskih dioničara pala je sa 29. na 38. mjesto, i slično. Očito je da napori vladajućih nisu dostatni, učinkoviti ni obećavajući te da upozorenja Vladi oporbe, sindikata i poslodavaca nisu bez stvarnoga uporišta.
> Borislav Ristić: ‘Da parafraziramo gđu Dalić, staljinizam je dobar kome ga je Borg dao’
Kad je riječ o gospodarstvu u Hrvatskoj, ništa tako oštro ne dijeli i političku scenu i hrvatsku javnost kao zbivanja oko koncerna »Agrokora«, a novi poticaj za tu nepomirljivu podjelu dalo je predstavljanje knjige »Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma«, koju potpisuje bivša potpredsjednica Vlade koja je upravo zbog zbivanja oko »Agrokora« bila prisiljena podnijeti ostavku. Svaki čovjek ima neotuđivo pravo braniti svoje dostojanstvo i svoje viđenje istine, pa tako i bivša potpredsjednica Vlade, no vjerodostojnost se ipak ne može steći pisanjem knjige ili medijskim istupanjem.
Pojedini društveni analitičari, kao i političari koji su uvjereni da se problem »Agrokora« morao riješiti na bolji način, predstavljanje te knjige doživjeli su upravo kao skup zagovornika ortačkoga kapitalizma. Npr. predsjednik vodeće opozicijske političke stranke doslovno je izjavio: »Jučer je na proslavi grupe Borg koju su javno organizirali bila cijela ekipa zbog koje Hrvatska trpi već 27 godina, zbog čega ljudi iseljavaju, zbog čega umirovljenici žive teško, zbog kojih su plaće u Hrvatskoj i dalje izrazito niske. Dok su oni slavili kako su se obogatili, radnice u Konzumu i dalje rade za 2900 kuna, i u tome je suština cijele priče. Najapsurdnije je da su o slomu ortačkog kapitalizma govorili ortaci.«
I mediji su dio ortačke mreže
Naime, više su puta mediji objavili da je rad na spašavanju »Agrokora« stajao ni manje ni više nego pola milijarde kuna, a činjenica je da nikada nije objavljeno što je to točno tako skupo stajalo i tko je dobio koliki komad toga doista golemoga kolača. Ta se svota, golema i stvarna, prelila u razne džepove, ali ona je nekomu pripadala; nije li dakle zapravo nekomu oteta, i to organizirano, upravo ortački?! Po ocjeni nekih analitičara spašavanjem radnih mjesta pred očima javnosti zapravo su spašavane strukture koje su podigle »Agrokor«, i zaštitom proračuna spašen je zapravo veći dio ortačke mreže poduzetnika te su uključeni i novi ortaci iz inozemstva, a koncern »Agrokor« predan je u većinsko vlasništvo strancima koji ni sjedište uprave ne žele u Zagrebu, nego su ga smjestili u Nizozemsku.
> Miro Kovač: ‘Za razliku od Martine Dalić ja sam demokratski legitimiran, izabran na izborima’
Ne ulazeći ovdje u meritum spora oko »Agrokora« niti u meritum sadržaja knjige, podatak da je besplatno podijeljeno 45 tisuća primjeraka te knjige jasno očituje da je riječ o propagandi, jer sve drugo ima svoju cijenu i tko želi nešto vrijedno i vjerodostojno, mora za to i platiti. Vrlo konkretan angažman »Hanza medije« d.o.o. i činjenica da je predstavljanje vodila glavna urednica programa Hrvatskoga radija, kao i brojne minute dane toj knjizi na javnoj televiziji, očit su primjer kako se u ortačku mrežu uvezuju i mediji, a javnosti se tako rado predstavljaju da su neovisni.
Ivan Miklenić
Glas Koncila/HKV
* Mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
