Izglasan Zakon o popisu stanovništva: Plenkovićev HDZ manjinama obećao ustupke?

Foto: fah

Zakon o popisu stanovništva, koji je danas izglasovan u Saboru – izazvao je trzavice u vladajućoj koaliciji. Zakon je prihvaćen je sa 72 glasa za, jer je svih 8 zastupnika manjina bilo protiv. Oporba je ili glasovala protiv ili nije sudjelovala u glasovanju, s tim da ih se četvero suzdržalo. Ukupno je bilo 100 zastupnika  u dvorani.

Foto: snimka zaslona

Glasovanju o zakonu o popisu stanovništva prethodile su stanke i bura u sabornici, a predsjednik Gordan Jandroković dijelio je opomene jer su zastupnici uporno kršili poslovničke odredbe, a bilo je i dobacivanja iz klupa.

Manjine su amandmanima tražile da se građanima u popisu omogući izjašnjavanje o više materinskih jezika i poštivanje manjinske kvote među popisivačima. Nakon što je već protekla dva tjedna u Saboru odgođeno glasovanje, premijer Andrej Plenković sazvao je sastanak vladajuće koalicije i razgovarao s predstavnicima nacionalnih manjina, piše HRT.

Plenkovićev HDZ obećao ustupke?

“Utvrdili smo da je vladajuća većina stabilna i da će Klub nacionalih manjina nazočiti glasovanju te da će Zakon o popisu stanovništva biti donesen danas. Utvrdili smo i da ćemo, prema uputstvima Državnog zavoda za statistiku, tijekom ožujka voditi računa da se na područjima RH gdje žive pripadnici nacionalnih manjina, i popisivači dolaze iz redova ncionalnih manjina. Samo glasovanje danas po toj točki Klub nacionalnih manjina još će definirati”, izjavio je nakon sastanka Branko Bačić.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je uoči sastanka da manjine ne žele pristati na nedefinirane uvjete održavanja popisa stanovništva, zbog čega i inzistiraju na amandmanima za razliku od 2011. jer tada, istaknuo je, u društvu nije bilo toliko “mržnje i nasilja prema pripadnicima manjina”. Upitan hoće li Zakon o popisu stanovništva danas proći u Saboru, Pupovac je odgovorio kako će se to vidjeti nakon ovog koalicijskog sastanka.

Zastupnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek nije konkretno odgovorio na to pitanje.

> Danas glasovanje o amandmanu manjina: Traže pravo upisa više materinskih jezika u popisu stanovništva

> (VIDEO) Dr. sc. Šterc o širenju koronavirusa i zahtjevima Kluba nacionalnih manjina glede popisa stanovništva

Što su tražile manjine?

Klub zastupnika nacionalnih manjina čini predsjednik koji je uputio amandmane Vladimir Bilek, potpredsjednici Robert Jankovics i Veljko Kajtazi te članovi: Dragana Jeckov, Milorad Pupovac, Boris Milošević, Ermina Lekaj i Furio Radin.

Manjinski zastupnici tražili su da se u članku 22 iza stavka 1 doda stavak 2 koji bi glasio: “Pri imenovanju popisivača u sredinama naseljenim nacionalnim manjinama obavezno će se voditi računa o imenovanju popisivača iz nacionalne manjine zastupljene na tom području”. U obrazloženju ovoga amandmana stoji da je on nužan kako bi se popis proveo uspješno i u sredinama gdje žive nacionalne manjine.

Predstavnici manjina također su zatražili izmjenu sintagme “materinski jezik” u “materinski jezici”. Naveli su da je amandman rezultat prakse nekih europskih zemalja koje svojim građanima omogućavaju izjašnjavanje kao govornika više materinskih jezika.

Što se odvijalo prošli tjedan?

Vlada je Zakon uputila u Sabor 30. siječnja, a već je idućeg dana prihvaćeno da se zakon donosi po hitnoj proceduri jer je ostalo malo vremena da se obave sve pripreme za popis stanovništva. Rasprava o zakonu bila je otvorena i zaključena u srijedu 19. veljače, a u petak 21. veljače, bilo je predviđeno glasanje.

Sve je krenulo kod očitovanja o amandmanima koje je na zakon o popisu stanovništva podnio Klub manjina. Amandmane je prvo odbio Vladin predstavnik, pa zastupnici, a onda je Vladimir Bilek zatražio stanku kako bi se Klub dogovorio o načinu glasovanja o samom zakonu.

“Kolege iz Kluba HDZ-a informirali su me da će Klub nacionalnih manjina provesti dodatne konzultacije, pa ćemo glasovati idući petak”, najavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Branko Bačić, nakon neuspjelog glasovanja, ustvrdio je da vladajuća većina nije upitna. Klubovi HDZ-a i nacionalnih manjina održali su sastanak, a Klub manjina tražio je određeno vrijeme za konzultacije oko izglasavanje zakona o popisu stanovništva, rekao je Bačić novinarima.

“Prvi amandman po kojem bi građani mogli imati dva materinska jezika ne možemo prihvatiti. Nema potrebe za time. Svatko može kao materinski jezik uzeti koji želi, ali ne može imati dva. Nisam siguran da to uopće postoji u nekim drugim državama – rekao je Bačić. U odnosu na drugi amandman rekao je da za njime nema potrebe, ukazao na to da su se dosad provela tri popisa stanovništva po istim pravilima i da nitko nije imao primjedbe.”, kazao je Bačić.

Dr. Šterc: “Izjašnjavanje o dva materinska jezika se nije činilo ni u bivšoj državi”

Dr. sc. Stjepan Šterc u nedavnom intervjuu za N1 komentirao je amandman koji je Klub nacionalnih manjina predložio na Zakon o popisu stanovništva, prema kojem bi se građani mogli izjasniti da imaju dva materinska jezika. “Izjašnjavanje o dva materinska jezika se nije činilo ni u bivšoj državi. Dakle, i tada se izjašnjavanje tadašnjih “jugoslavena” vodilo kao anacionalno izjašnjavanje.”

Za popis stanovništva naglašava:

“Uvijek se uzburka politička scena kada se treba popisati kakvih nas, koliko i gdje ima. Ono što se dogodilo na popisu 2011 godine, jest da je bilo izuzetno bitno što će se događati sa manjinskom populacijom, odnosno samo jednom manjinskom populacijom za koju bi rekao da ju čak i krivo zovemo nacionalnom manjinom. Nacionalnost je jedna i nije vezana za etničku pripadnost. Te 2011. godine, bilo je izuzetno bitno popisati čak i stanovništvo koje formalno ima dokumente, ali nije stalno stanovništvo Hrvatske te je potpuno jasno da su se popisali ljudi koji nisu stalni stanovnici. Čak sam o tome i napisao tekst, u kojem sam rekao da Vukovar ponovno nije slučajno odabran, kao strateški način stvaranja pritiska na Hrvatsku. Odmah po prvim rezultatima tih popisa, 2013. godine, postavljen je zahtjev za dva pisma u Podunavlju, odnosno Vukovaru.” – rekao je Šterc te upozorio:

“Zakonitost je inače, da se trend [iseljavanja] više odražava na manjinsku populaciju nego na većinsku. Zato se nastoji ubacivati na popis [kao popisivače] ljude koji pripadaju etničkim manjinama, da bi se napravila kontrola. To je iskaz nepovjerenja u državu da će se pravilno i pošteno utvrditi broj stanovnika.”

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT