Broj kandidata za suce Ustavnog suda u četvrtak se povećao na 36, a među ostalima na tu se dužnost ponovno kandidirala i sadašnja predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec.
Na još jedan mandat aplicirali su i ustavni suci Snježana Bagić. Duška Šarin i Marko Babić.
Kandidature su istaknuli i saborski zastupnici Davorin Mlakar (HDZ) te Josip Leko i Ingrid Antičević Marinović (SDP), kao i prvi javni tužitelj RH Željko Olujić, odvjetnik HDZ-a u slučaju Fimi media.
Među kandidiranima je i Pero Kovačević, nekadašnji HSP-ov zastupnik u Hrvatskom saboru i zagrebačkoj gradskoj skupštini, sada pomoćnik predsjednice uprave Zagrebačkog holdinga.
Za ustavnu sutkinju kandidirala se i sutkinja zagrebačkog Općinskog građanskog suda Zorka Ćaćić Zagrajski, javnosti poznata po prijetnji tadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću da će ga oglobiti ako nastavi izbjegavati sudske pozive u postupku koji je vodila po tužbi zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića protiv HRT-a za klevetu.
Kandidirao se i odvjetnik Miroslav Šumanović, jedan od kandidata na neformalnoj HDZ-ovoj “početnoj listi” s kojom je ta stranka ušla u pregovore oko imenovanja u Ustavni sud.
Među ostalima kandidaturu saborskom Odboru za Ustav dostavili su i sadašnji sudac ustavnog suda Mario Jelušić te sudac Vrhovnog suda Branko Brkić.
Također, saborskom Odboru za Ustav javila se i predstojnica Katredre za ustavno pravo riječkoga Pravnog fakulteta Sanja Barić. Sanji Barić to je druga kandidatura za tu dužnost, od koje su je u srpnju prošle godine dijelila dva glasa saborskih zastupnika.
Rok za podnošenje kandidatura istječe u ponoć, do kada se kandidati saborskom Odboru za Ustav mogu javiti i poštom.
Odbor će nakon toga utvrditi pravovaljanost kandidatura i Saboru predložiti listu od najmanje deset kandidata za imenovanje isto toliko ustavnih sudaca.
Ustavni suci biraju se dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Saboru, odnosno sa 101 glasom.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec rekla je u intervjuu za “Obzor” Večernjeg lista u siječnju ove godine u povodu isteka mandata gotovo svim ustavnim sucima ove godine, Omejec je rekla kako je primarno postići zreli politički dogovor dvotrećinske parlamenatrne većine o novim sucima.”Interventne mjere ili tumačenja postojećeg ustavnog teksta svakako mogu pomoći u međurazdoblju, ali oni nisu trajno rješenje”, kazala je.
“Sadašnji je mandat od osam godina prekratak, najkraći u Europi. U načelu sam za jedan dugi mandat uz restriktivno postavljene iznimke mogućeg reizbora”, rekla je predsjednica Ustavnog suda
