Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina izjavio je u ponedjeljak da ta županija neće poduprijeti podizanje ustavne tužbe u vezi s novim zakonom o financiranju lokalne samouprave, i ako to učini Hrvatska zajednica županija, neće imati potporu Primorsko-goranske županije.
Komadina je na konferenciji za novinare na upit hoće li Hrvatska zajednica županija, ako bude išla s ustavnom tužbom, imati podršku Primorsko-goranske županije, rekao – „naravno da neće.“
„Neću tužiti svoju Vladu, niti ću predlagati tuženje svoje Vlade. Kad kažem svoje, mislim politički svoje Vlade, bez obzira slagao se ja ili ne s rješenjima koja su data”, naglasio je Komadina dodavši: “Budimo realni, Hrvatska zajednica županija je u većinskom ‘vlasništvu’ HDZ-a, kao i zajednica gradova i općina“.
Novinare je zanimalo kako komentira stajališta riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela u vezi s novim zakonom o financiranju lokalne samouprave te podupire li Obersnela i Udrugu gradova u kritikama Vlade zbog tog zakona.
„Vaše pitanje je podržavam li u kritikama. Ja govorim o sadržaju, ja sam svo vrijeme govorio o sadržaju, dok se o sadržaju moglo govoriti“, odgovorio je Komadina i dodao: „Nakon što su zakoni donešeni, sve drugo je percepcija i osjećaji povrjeđenosti i eventualno nemoći“.
Napomenuo je kako Obersnel ima svoje mišljenje, osobno i političko, ali i radno iskustvo od 20 godina u vođenju samouprave i da sigurno da ima što reći na tu temu.
„ Mislim da gradovi i općine prolaze lošije, čak nego županije, s obzirom na obveze koje imaju i na obveze koje su stvorili u budućem razdoblju, tako da im neće biti lako zatvarati određene programe i projekte“, ocijenio je Komadina dodavši da će morati uravnotežiti prihode i rashode.
Na upit kako komentira poruku ministra financija Borisa Lalovca da se ne podižu cijene komunalnih usluga, te na koji će način županija nadoknaditi manjak u proračunu i hoće li ,primjerice, povećati cijene koncesija, Komadina je niječno odgovorio.
„Ne, mi smo već donijeli proračun, manji za oko 20 milijuna kuna“, rekao je, dodavši da su smanjeni materijalni troškovi, masa za plaće, intelektualne usluge, da su smanjena izdvajanja prema trećima, donacije i pomoći.
Komadina je ustvrdio da gradovi i općine moraju uravnotežiti proračune i odlučiti što će smanjivati.
„Smanjivati moraju, obično najprije stradavaju sport, kultura, tehnička kultura, ali ne znači da će tako ići. Koliko vidim, većina naših gradova i općina će zapravo smanjiti kapitalne izdatke, sumnjam da će ići na rezanje standarda svojih građana, jer je to zadnja linija obrane“, rekao, pojasnivši da kad govori o standardu misli na komunalne usluge, predškolski odgoj i drugo.
Smatra da će gradovi i općine manje moći graditi ili ulagati u imovinu, koje imaju puno, te će slijediti otežano održavanje imovine i smanjenje kapitalne gradnje.
Komadina je ocijenio da nisu svi u istoj situaciji, da su neki više, neki manje zaduženi, neki imaju projekciju preuzetih obveza za idućih pet, a neki za 10 ili 15 godina te da se nekima smanjuje 15-ak posto redovitog poreznog dijela, a nekima, koji su u kategoriji zakona o posebnim područjima, i po 25 do 30 posto.
„Sve je to sada dosta šaroliko, jer su išle kompenzacijske mjere Vlade, tako da će trebati pričekati prvo tromjesečje i onda će u travnju i svibnju u svim gradovima i općinama pljuštati rebalansi“, rekao je Komadina.
Na pitanje je li na skupu o Jadransko-jonskoj regiji, održanom prošlog tjedna u Rijeci, bilo pomaka u vezi s projektom LNG terminala u Omišlju, Komadina je odgovorio da je bilo pomaka u smislu percepcije i interesa.
Ocijenio je da je taj terminal postao europski projekt, ali i prekomorskih zemalja, primjerice SAD-a i drugih koji imaju interes izvoziti svoj plin. Naveo je da je Europa, s obzirom na ukrajinsku krizu, ponovno upućena na diverzificiranje dobave, tako da su „dionice“ LNG terminala opet narasle.
Komadina je rekao i kako pitanje zemljišta nije rješeno, da se zna gdje će terminal biti, ali da je zemljište u vlasništvu Dina Petrokemije.
Smatra kako bi Državni ured za državnu imovinu i Ministarstvo gospodarstva to mogli rješiti, no da je njihov stav kako će se to rješiti kada potencijalni investitor bude vidljiv jer se neće ići na ulaganje države u mrtvi kapital.
„Osobno smatram da je to već trebalo biti otkupljeno i iz jednostavnog razloga što bi se time isplatile plaće zaposlenicima Dine,“ zaključio je Komadina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
