Stručnjaci godinama ističu da je jedna od ključnih reformi racionalizacija javne uprave i lokalne samouprave. Politika se time bavi obično uoči izbora. A prema istraživanju koje je predstavila Hrvatska zajednica županija svaki drugi građanin protivi se mogućem ukidanju županija. Treba li ukidati županije i uvesti regije? Treba li smanjiti broj općina i gradova te kako? Što o regionalnom ustroju danas govore stručnjaci i političari? U Otvorenom su analizirali predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije (HDZ) Goran Pauk, potpredsjednik Sabora (MOST nezavisnih lista) Robert Podolnjak, župan Primorsko-goranske županije (SDP) Zlatko Komadina i prof. dr. sc. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
“Županije obavljaju poslove od izuzetnog interesa za njihovo područje kvalitetnije od države – bilo da je u pitanju izdavanje građevinskih dozvola, školstvo, socijalna skrb i ostalo”, smatra Goran Pauk te dodao: “Županijska administracija pritom broji oko 1950 zaposlenih u Hrvatskoj, a državna uprava, tj. ispostave po svim županijama, oko 2500 mjesta”.
Političari generiraju samodopadnost, rekao je Robert Podolnjak, te svaka jedinica u kojoj su “oni nešto” naprosto mora postojati. Hrvatska se u posljednjih dvadesetak godina rasparcelirala na stotine malih samodopadnih jedinica, dodao je, a one su sve manje učinkovite.
“Najveći problem pritom su općine. Emotivna privrženost nije razlog za njihovo zadržavanje. Ako u jednoj Njemačkoj u općinama do 3000 stanovnika ne može biti profesionalni načelnik, kako onda kod nas, to nije racionalno”, rekao je potpredsjednik Sabora.
Mi ni sada ne provodimo Ustav, smatra Zlatko Komadina, a županije brinu o gospodarskom razvoju i prometnoj infrastrukturi – što im zakonima nije dano. Komadina se zalaže za veće županije, ali nije za ukidanja naprečac. Smatra da bi trebalo provesti referendum te da se o svakom pripajanju ili razdvajanju izjasne građani. Komadina je uvijek za slabljenje uloge države u postupanju i upravljanju resursima. Hrvatska je imala šansu napraviti podjelu na 5 regija prilikom ulaska u Europsku uniju, ali to nije učinila.
“Županije u Hrvatskoj nastale su u sasvim drugoj koncepciji države gdje su one imale urede državne uprave”, objasnio je profesor Ivan Koprić te dodao: “U 2001.godini one su bile pred ukidanjem, a oživjelo ih se zato što brojne općine i gradovi nisu uspjeli preuzeti poslove koji su im Ustavom bili određeni kao lokalni poslovi – to su učinila tek 33 grada, a za sve druge to su počele obavljati županije”.
Nije problem administracije, već javnih usluga koje dobivaju građani u općinama, rekao je profesor. “Mi smo pritom jedna od najcentraliziranijih država u Europi. Pitanje upravljanja krizama, poput nedavnih poplava, kao i činjenica da šumama i vodama se upravlja iz Zagreba, neki su od problema centralizacije u našoj zemlji”, rekao je predloživši tri modela: prvi, po njemu optimalni, podjela na 5 regija i 120 do 130 općina. Drugi model: zadržavanje gradova, a općine i gradovi se transformiraju u obliku mjesne samouprave. Treći model: povećati sve lokalne jedinice, formirati velike općine koje se mogu zvati gradovi ili kako god, nazivi nisu bitni, ali onda županije ne bi imale ulogu.
