U emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” o mirovinskoj reformi govorili su ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, Davor Majetić (HUP) i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Ministar Pavić kazao je da su mirovine u mandatu ove vlade porasle za 6,3%. Za 284.000 ljudi koji primaju najnižu mirovinu primanja ćemo 1. srpnja 2019. povećati za tri posto.
Za one koji idu u mirovinu u idućih 10-15 godina želimo da imaju mirovine barem onoliko koliko imaju i sadašnji umirovljenici. Ako ništa ne promijenimo, oni će imati u prosjeku 600 do 700 kuna manju mirovinu.
Za one najmlađe želimo jačanje drugog mirovinskog stupa i cijeli paket uz njega, kazao je.
Pavić: Cilj Vlade je da produljimo ostanak ljudi u svijetu rada
Što se tiče produljenja radnog vijeka, htio bih umiriti hrvatsku javnost. Znam da će u prosjeku ljudi odlaziti u mirovinu između 61. i 65. godine života. To je tako jer postoji institut dugotrajnog osiguranika. Samo 20% hrvatskih umirovljenika ima 40 godina radnog staža. Cilj Vlade je da produljimo ostanak ljudi u svijetu rada s 30 godina. Nijemci u prosjeku imaju 37 godina staža, rekao je ministar Pavić.
Ova politika Vlade ide u smjeru da se ne produlji toliko godište ljudi koji rade, već da se poveća radni staž. Ako ulazite na tržište rada s 18 godina, sa 61 godinom možete u mirovinu. Ako pak studirate i redovno završavate s 41 godinom staža i 65 godina starosti, možete u mirovinu. Tako će većina hrvatskih umirovljenika ići između 61. i 65. godine starosti u mirovinu. U mirovinu sa 67 godina starosti ići će oni koji su kasno stupili na tržište rada ili nisu sakupili dovoljno godina radnog staža.
Upravo zato što imamo mlađu populaciju umirovljenika, želimo omogućiti ljudima da rade. Cilj Vlade je i omogućiti umirovljenicima da rade do 20 sati tjedno i primaju punu mirovinu. Pripadnici vojske i policije moći će raditi i do 8 sati, ali uz primanje pola mirovine.
Sever: Mirovinska reforma dogovorena je bez sindikata
Sever je kazao da je cijela priča o mirovinskoj reformi završena unaprijed, i to bez sindikata, barem što se tiče nekoliko ključnih momenata. Također, nema nikakve pravne podloge za sve to, osim financijske, koja bi o tome govorila. Sasvim je jasno da se ne zna koliko je to poslova i zanimanja na kojima ljudi neće moći raditi do 67. godine starosti, a da nisu pod beneficiranim stažem.
Baš zbog toga što su devedesetih, a i ranih dvijetisućitih velike skupine ljudi ulazile u mirovinski sustav, same projekcije EK govore o tome da će Hrvatska oko 2070. biti među državama koje imaju najmanji pritisak troška mirovina na bruto domaći proizvod.
Majetić: I Vladi i poslodavcima cilj je održiv mirovinski sustav
Majetić je kazao da je mirovinska reforma za ljude i radnike. Ne bih se složio s ovim što govori gospodin Sever da je to protiv ljudi. Ono što nam je svima cilj, i poslodavcima i Vladi, je da imamo održiv mirovinski sustav i da ljudi od svoje mirovine mogu živjeti dostojanstveno.
Drugi stup mora ostati i mora ga se jačati, rekao je i podsjetio da je drugi stup bitan za razvoj tržišta kapitala.
Ono što je nužno je da moramo imati jako i uspješno gospodarstvo. Kada to bude tako, onda će ova diskusija biti manje dramatična i ljudi će imati više sigurnosti. Naglašavam, oni koji ne mogu raditi – neće raditi. Oni koji će imati mogućnost raditi, da budu motivirani da rade duže, jer je veća plaća, a onda će i više uplaćivati u mirovinu, pa će im i mirovina biti veća. Važno je da se stvori uvjerenje kod naših radnika da će ono što uplaćuju u mirovinski fond utjecati na njihovu plaću sutra, istaknuo je Majetić.
Imaju li svi umirovljenici pravo na dodatak od 27%?
Na pitanje imaju li svi budući umirovljenici pravo na dodatak od 27%, Pavić je rekao da je taj dodatak uveden kada se nekada davno računala mirovina u odnosu na 10 najpovoljnijih godina te je potom objasnio kako se došlo do tog postotka.
Tražimo i način da to bude održivo za financije. Naime, da bi se problem od 27% riješio do 2040. godine, treba osigurati 40 milijardi kuna. To je 50% više sredstava nego što smo dali za brodogradnju. Ova vlada je odgovorna i traži način da se to isfinancira. Neki savjetnici iz Svjetske banke kažu nam da ukinemo 27%, ali mi ne želimo, rekao je ministar Pavić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
