Što donosi mirovinska reforma? Hoćemo li u mirovinu tek sa 67 godina?Treba li kažnjavati prijevremeno umirovljenje? Zašto sindikati optužuju Vladu i najavljuju prosvjede?
Na ta i druga pitanja u emisiji Otvoreno na HRT-u odgovarali su pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.
Sindikati upozoravaju, Vlada uopće nije spremna pregovarati o ključnim pitanjima s kojima se ne slažu, poput dobi za odlazak u mirovinu i kažnjavanja prijevremenog umirovljenja. Oni koji planiraju u prijevremenu mirovinu bit će penalizirani s nešto više od 4 posto nižim mirovinama po godini. Ministarstvo tako želi destimulirati one koji prerano napuštaju tržište rada. Prijevremene mirovine razlog su niskih primanja. Hrvatska udruga poslodavaca podržava penalizaciju prijevremene mirovine, ali ne i vraćanje mirovinske štednje građana u 1. stup.
Krešimir Sever je kazao je kako je Plenkovićeva vlada zauzela stav Vlade Tihomira Oreškovića da će kroz nacionalni program skratiti prijelazno razdoblje za izjednačavanje žena i muškaraca. “Održana su samo dva sastanka u revijalnom tonu. Vlada nije spremna s nama razgovarati”, upozorava Sever.
Melita Čičak demantira Severa da su sindikati na tim sastancima bili samo promatrači.
Sever je ponovio kako Ministarstvo nije spremno pregovarati o dobi za odlazak u mirovinu i kažnjavanja prijevremenog umirovljenja.
“Vlada je spremna razgovarati o svemu, ali očito mi brojke i tablice različito gledamo. Obzirom kakvo je stanje mirovinskog sustava i kakva je projekcija vezano za starenje stanovništva – nevjerojatno je da se vraća ideja na 65 godina. Nevjerojatno je da se vraćamo na raspravu o izjednačavanju mirovina muškaraca i žena – a prema odluci ustavnog suda iz 2010. smo se trebali izjednačiti već ove godine. Predlažem da sjednemo i razgovaramo na temelju činjenica”, poručila je Melita Čičak.
Silvano Hrelja stao je uz bok sindikatima. “Prvi put otkad sam u politici pokušava se raspravljati na osnovu prezentacija. Ili ćete imati radne skupine koje će raditi na izradi zakona, pregovarati o detaljima i prezentirati na GSV-u ili ćete kao Vlada preuzeti odgovornost i prezentirati svoje zakone – pa kome opanci, kome obojci”, kazao je.
Bernard Jakelić djelomično se složio da je bilo proceduralnih nespretnosti, što se ponovilo u nekoliko slučajeva. Smatra kako se pregovaranje i socijalni dijalog može ići paralelno s javnom raspravom. “Usprkos graškama u koracima, nema razloga da se ne vratimo socijalnom dijalogu”, poručio je.
Melita Čičak je kazala kako ne vidi nikakvu zapreku da se uporedo s predstavljanjem radne verzije prijedloga zakona ide savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a da radna skupina radi. Odgovorna vlast koja je opredijeljena za socijalni dijalog uključuje socijalne partnere u ranoj fazi izrade prijedloga zakona, odgovorio je Sever. Kazao je da “su u Ministarstvu napravili gotovu stvar koju upućuju u javnu raspravu”.
Na pitanje zašto produljenje radnog vijeka ne može ići sporije, izabrana je 2061. godina, a odustalo se od 2038. Melita Čičak je kazala kako je Poljska odustala od tog modela jer nema ‘prijevremenu starosnu mirovinu’. “Ubrzano u mirovinu idemo jer imamo 1 230 000 umirovljenika, 1 500 000 osiguranika, prekratko radimo, premalo ljudi ima dugi staž i sustav je prenapregnut”, rekla je Čičak na što je Silvano Hrelja odgovorio da se točno zna koje kategorije imaju staž a koje nemaju. “Nemojte umirovljenike optuživati jer ste umirovili branitelje, jer ste dijelili invalidske mirovine kapom i šakom”, poručio je. Čičak mu je odgovorila da je mirovina “odraz cijelog radnog vijeka”.
>Rad nedjeljom: Koje mjere U ime obitelji predlaže Hrvatskom saboru?
Vezano za benificirani radni staž Bernard Jakelić je kazao kako je HUP podržao Vladu vezano za odlazak u mirovinu sa 67 godina, uz iznimke. Nisu ‘integralno’ podržali prijedlog i žele tripartitno raditi na katalogu zanimanja koja se ne mogu raditi do 67 godine života. Zalažu se i za stimulaciju ljudi koji žele dalje raditi. “Stjuardese u Švedskoj rade do 65 godine. U Hrvatskoj je to izazvalo zgražanje i to je nemoguća misija”, kazao je. “Projekcije za rad do 67 godine krenule su od Račanove, pa Milanovićeve vlade – pa se odustalo. Nikad nismo dobili odgovore kako će do 67. godine raditi medicinska sestra ili radnik u građevinarstvu koji nemaju benificirani radni staž”, rekao je. Ponovio je kako su “pospremili branitelje”, a da su se “poslodavci su se rješavali starijih otpremninama”.
U emisiji je postavljeno pitanje kako se došlo do izračuna da se za godinu dana ranijeg odlaska u mirovinu radnika penalizira sa 4 posto umanjenja mirovine.
“Onaj tko uđe u svijet rada i ostvari 41 godinu staža sa 61 godinom imat će punu starosnu mirovinu bez umanjenja. Osobe koje rade na teškim poslovima imaju umanjenje, operni pjevači imaju uvećanje 12 za 18, stjuardese 12 za 15… vezano za bonifikaciju imamo iskorak, ona je sada 0,34 po mjesecu kasnijeg ostvarenja za mirovinu, a penalizcija odnosno obeshrabrivanje iznosi maksimalno 20,4 posto za 5 godina ranijeg odlaska”, tvrdi Melita Čičak.
Silvano Hrelja je rekao da se sustav stabilizirao i da ima jako malo odlazaka u prijevremenu mirovinu 6 do 9 tisuća godišnje. “Staž osiguranja stalno raste. Muškarci imaju 38 godina staža, penalizirani su a žene imaju 35 godina staža. Kod starosnih mirovina imamo najviše 34 za one umirovljene nakon 1.1. 1999. – i nema penalizacije. Ovaj prijedlog je kažnjavanje onih koji su išli u starosnu mirovinu. Samo zbog ovakvog prijedloga ove godine već imamo 5.600 odlazaka u prijevremenu mirovinu”, kazao je.
Bernard Jakelić je kazao kako je za stabilan mirovinski sustav potrebna gospodarska aktivnost – “ili neće biti mirovina”.
Pokrenula se rasprava o odnosu umirovljenika i zaposlenih.
Sever je kazao kako “su otjerali ljude malim plaćama”, na što mu je Jakelić odgovorio “drug Tito išo preko Romanije, nećemo se baviti socijalizmom”. “Nije socijalizam nego pohlepa poslodavaca”, odgovorio mu je Sever. Hrvatskom gospodarstvu nedostaje radne snage, nastavio je Jakelić. “Koju ste vi otjerali van, malim plaćama i uvozom radne snage”, prekinuo ga je Sever. “Sadašnjim stanjem u hrvatskom gospodarstvu ne može se ulaziti u individualna prava građana. Mirovina je moje individualno pravo koje ja stječem uplatama kroz desetljeća”, kazao je Silvano Hrelja, kad se konačno izborio za riječ.
U završnoj riječi Melita Čičak kazala je kako Vlada ima viziju o održivosti financijskog sustava i primjerenosti mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika. Krešimir Sever najavio je prosvjede poslije kojih će se “vidjeti hoće li biti razgovora”. Onaj tko je spreman raditi, i tko ima znanja – ne mora se bojati, smatra Bernard Jakelić. “Građani Hrvatske već rade 5 godina više nego što su radili do reforme iz 1999., ovaj prijedlog je dokaz da smo kao društvo neodgovorni”, poručio je na kraju emisije Silvano Hrelja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
