Hrvatski laburisti – Stranka rada najavili su na današnjoj su konferenciji za novinare da će u saborsku proceduru pustiti zakonski prijedlog kojim bi se uveo tzv. crkveni porez uz što su zatražili izmjene i dopune Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima.
Kako je pojasnila v.d. predsjednica stranke Nansi Tireli, članak 15. Vatikanskog ugovora kaže da „ako bilo koja od visokih Ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima“, priopćili su iz Hrvatskih laburista.
Tireli je podsjetila na teško gospodarsko i socijalno stanje u državi, uvelike različito od onoga u razdoblju potpisivanja Ugovora, kao i nedavnu izjavu ministra financija Borisa Lalovca kako su državne rezerve ispražnjene, pa je pozvala Vlada da potakne razgovore s Vatikanom o reviziji tih Ugovora.
Govoreći o prijedlogu za uvođenje „crkvenog poreza“, Tireli je istaknula kako su Hrvatske laburiste na to potaknuli potezi i izjave novog ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara, koji je odustao od konzultiranja s akademskom zajednicom oko uvođenja građanskog odgoja u škole, ali se o njemu konzultirao s Crkvom.
„Budući da se mnogi hrvatski građani osjećaju zakinutima u svom demokratskom pravu na obrazovanje, upravo zbog opstrukcije građanskog odgoja i uloge koju je katolička Crkva, prema riječima ministra Mornara, u tome odigrala, Hrvatski laburisti odlučili su inicirati zakonski prijedlog za uvođenje ‘crkvenog poreza“, istaknula je Tireli.
„Primjenom ovog poreza svaki bi građanin samostalno odlučio hoće li iz svojih prihoda uplaćivati porez nekoj vjerskoj zajednici“, pojasnila je Tireli.
Povod za svoje prijedloge Hrvatski laburisti našli su u odluci Vlade da se građanski odgoj u školama ne provodi prema obećanju iz Plana 21 kao cjeloviti predmet, nego da se provodi kroz tzv. međupredmetnu nastavu.
Predsjednik Savjeta Hrvatskih laburista Berto Šalaj naglasio je kako je Hrvatska jedna od rijetkih država koja svojim mladima ne omogućava obrazovanje za građansko djelovanje.
Inicijativu ministra Mornara i odluku Vlade da odustane od cjelovite nastave građanskog odgoja, Šalaj je ocijenio štetnom i opasnom po demokratski razvoj Hrvatske.
Član predsjedništva Hrvatskih laburista Nikola Vuljanić upozorio je kako će se posljedice lošeg obrazovanja vidjeti za 20, 30 ili 50 godina, i da se današnja djeca, prema tumačenjima iz vlasti, obrazuju za tržište rada, što znači da ih se uči da šute i trpe, umjesto da se jača njihova sposobnost kritičkog razmišljanja.
