Lederer: ‘Zabrinjava izostanak reakcije Obuljen Koržinek na pokušaj zatiranja hrvatskog jezika u Subotici’

Foto: Snimka zaslona

“Kulturnjaci“ koji su 2016. godine progonili ministra Hasanbegovića, a sada udaraju po Škori i čine sve da nakon Ministarstva kulture i medija, preko Tomaševića, preuzmu Grad Zagreb – izjavila je u Bujici, na Z1 televiziji, zastupnica u Skupštini Grada Zagreba i bivša intendantica HNK, dr. sc. Ana Lederer:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Iza brige Možemo za šahtove i otpad, krije se platforma netolerantne i ekstremne jugoslavenske ljevice!

Bivša zamjenica ministra Hasanbegovića podupire kandidaturu dr. Miroslava Škore za gradonačelnika Grada Zagreba:

– Škoro ima velike šanse, a njegov uspjeh ovisi o tome u kolikoj će mjeri građani prepoznati realnu političku situaciju. A realno je da i na zagrebačkoj razini HDZ i SDP funkcioniraju kao neformalna koalicija, kojoj će se sada pridružiti i Možemo, s kojim su u sličnom odnosu na nacionalnoj razini… Izuzme li se kratka vlada Tomislava Karamarka i Tihomira Oreškovića, jedna te ista opcija je u kontinuitetu na vlasti… Plenković, Nina Obuljen i svi ostali ministri, cijela ta HDZ-ova koalicija s Miloradom Pupovcem, priželjkuje sličnu situaciju u Zagrebačkoj skupštini. Ipak, vjerujem da će Zagrepčani to znati prepoznati. Vjerujem da će Miroslav Škoro ući u drugi krug i pobijediti, jer kada vidim Tomaševića, odmah se sjetim njihovog slogana ‘Zagreb je naš’, dakle ‘njihov’, a s druge strane smo svi mi ostali, jer Škoro poručuje da želi ‘Grad za sve nas’ i to je ključna poruka Domovinskog pokreta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ana Lederer ne vidi ništa sporno u Škorinom sloganu ‘Grad za sve nas’, dapače, narugala se onima koji su objavili da je slični slogan imala i neka lista u Sremskoj Mitrovici, a nisu vidjeli da su to naslovi knjiga u Njemačkoj i Italiji ili slogani koji se koriste u Francuskoj i drugdje na zapadu. Na pitanje zašto pojedinci u Zagrebu radije guglaju ćirilicu, nego nešto sa zapada, odgovorila je:

– Vjerojatno zato što je to njihova sfera interesa i zato što je pogled na tu stranu, uputnica Plenkovićeve vlade! To je stara jugoslavenska bolest u hrvatskom krilu i mi se od toga ne možemo izliječiti. Slogan Miroslava Škore je odličan i meni uopće nije palo na pamet da bilo što guglam. Poručujem svim gledateljima neka ne guglaju, neka slušaju i gledaju kandidate i neka pokušaju objektivno procijeniti kakav je tko i što zaista predstavlja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za razliku od nekih drugih, Ana Lederer smatra da je dr. Škoro na predsjedničkim i parlamentarnim izborima postigao velike uspjehe:

– Zamislite krenuti ni od kuda i dobiti toliko glasova na predsjedničkim izborima, čak 24, 5 posto! A onda na parlamentarnim izborima dobiti 16 zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru… To je doista veliki uspjeh i tog uspjeha se sada na zagrebačkoj razini njegovi konkurenti boje, što je posve prirodno. Oni neprestano žele obrnuti tezu. Njihova obrnuta teza je da je riječ o gubitniku, što je potpuno krivo! Općenito, živimo u vremenu obrnutih teza i svakodnevno nas medijski maltretiraju i premijer i njegovi koalicijski partneri i izdavači pod njihovom kontrolom… Obrnuta teza u Zagrebu je da Miroslav Škoro ide u treći gubitnički ciklus. To nije točno. Vjerujem da će kao i u prethodnim predsjedničkim i parlamentarnim ciklusima, ostvariti zavidan rezultat i time pomrsiti konce njihovoj velikoj koaliciji koja je već na snazi i zapravo, u jednom kontinuitetu.

Škoro je u kratkom vremenu postao relevantna politička figura

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Miroslav Škoro je u kratkom vremenu postao relevantna politička figura,” smatra dr. Lederer, uz napomenu da je Katarina Peović na predsjedničkim izborima osvojila 4 posto i mediji su to komunicirali kao veliko iznenađenje i nešto uspješno, dok su za Škoru, koji je osvojio dvadeset posto više, rekli da je gubitnik. Isto tako, na parlamentarnim izborima, podsjeća gošća, Tomaševićev Možemo dobio je osam mandata i to je prikazano kao veliki uspjeh, dok je Škorinih 16 prikazivano kao poraz:

– Matematika je jasna, a nekome je, očito, u interesu da je namjerno interpretira na pogrešan način. To radi Plenkovićeva vlast, a u njihovom je interesu da se Možemo prikazuje kao uspješan projekt i da bude pobjednik zagrebačkih izbora.

“Anketama ne treba vjerovati,” upozorava dr.sc. Ana Lederer: “Možemo je isforsirani favorit i ankete nisu ništa drugo nego plaćeni oglasi, kakvih smo se već do sada nagledali.”

To je ekstremno ljevičarenje kojim se želi sve nas staviti pod njihovu čizmu – nastavila je gošća Bujice govoriti o Tomaševiću i Možemo: – To, naravno, neće ići! Oni su antidemokratični i toliko netolerantni da je zastrašujuće koliko ih se medijski favorizira. Sada tobože brinu o šahtovima, a šahtovi su samo imitacija načina i stila Milana Bandića. Brinu se oni navodno i o cestama, mostovima životinjama i ne znam čemu svemu ne… To su sada veliki komunalni aktivisti, a iza te maske se zapravo kriju oni koji bi se najradije uselili u naše stanove i kuće, kao što su to radili ’45. Moja obitelj se godinama borila za povrat imovine koja nam je oduzeta, a jedna od njih, Katarina Peović, ograničavala bi ljudima štednju i vlasništvo, oduzimala imovinu, ograničavala ljudska prava… Oni s time nemaju problema, to je poznata komunistička ideologija i njihov mogući dolazak na vlast je nešto, o čemu naši sugrađani trebaju dobro razmisliti…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Soros i Tedeschi

“Možemo predstavlja kontinuitet i uporište tzv. Kulturnjaka 2016. koji su podrivali dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, tadašnjeg ministra kulture,” podsjeća dr.sc. Lederer, tadašnja Hasanbegovićeva zamjenica: “To je jedna agresivna, netolerantna skupina! Zna se kojim putem i od kuda je financirana. To su Soroseva internacionalna uporišta, to je Tedeschijevo financijsko leglo… Osim što je netolerantna, to je i vrlo opasna opcija.”

Tzv. Kulturnjacima 2016. odgovara politika Nine Obuljen – smatra Ana Lederer:

– Svojom šutnjom, oni sada podupiru aktualnu ministricu kulture i medija. To je taj kontinuitet, radi se o savršenom slaganju! Sada je njihov cilj tu njihovu kulturnu platformu implementirati u novu gradsku upravu. U tome im pomažu Andrej Plenković i Nina Obuljen Koržinek, koji pod kontrolom drže gotovo sve medije u Hrvatskoj, što je naprosto nepodnošljivo za gledati.

Vili Matula, Radojka Borić, Urša Raukar, Milutin Kekin i ostali iz Tomaševićeve ekipe su ekstremna ljevica, koja zagovara radikalne metode i povratak Titova trga, a sada su za medije odjednom postali tek obični komunalni aktivisti – rečeno je u emisiji: – Njihovo ideološko uporište i zadani politički okvir potpuno su jasni.

Prozvala Obuljen Koržinek

Ana Lederer rodila se u Subotici: – Tako je htio moj tata!

Anin otac, Petar Šarčević, bio je ugledni kulturni djelatnik, dugogodišnji ravnatelj drame HNK, a njezina majka Marliza, članica opernog zbora: – Majka je porijeklom iz Mostara. Moj djed je iz Mostara, a baka je bila Njemica, koja je došla živjeti u Mostar ’34. godine. Roditelji su se upoznali u Mostaru, a kako je moj otac podrijetlom iz Subotice, želio je da se moja sestra Maja i ja rodimo u Subotici… Onda je moja trudna mama putovala djedu i baki, pa smo obje rođene Subotičanke. Mi smo bački Hrvati i ja sam na to ponosna! Naši nacionalni osjećaji su zaista nešto posebno… Odrasla sam u Zagrebu i ja sam Zagrepčanka, ali se nikada ne bih odrekla svojih bunjevačkih i hercegovačkih korijena.

Dr. Ana Lederer u Bujici je najoštrije osudila sve učestalije napade na Hrvate u Subotici, a posebno je nezadovoljna neadekvatnom reakcijom službenog Zagreba na pokušaje zatiranja hrvatskog jezika u Vojvodini:

– Bunjevci su Hrvati. Stara je politika da ih se izuzme iz našeg nacionalnog korpusa. U tom kontekstu treba gledati i na sadašnje Vučićeve poteze, kojima se Hrvati trpaju pod Bunjevce, kako bi ih na kraju ubrojili među srpsko stanovništvo. Budno pratim sva događanja tamo, iako, nažalost, više nema naše obiteljske grane u Subotici. Smatram da hrvatska država uopće ne odgovara adekvatno na taj problem! Smatram da su Hrvati u Subotici ostavljeni na milost i nemilost i da imaju preslabu potporu Zagreba i to ne traje tri dana, to već traje jako dugo… Mi, bački Hrvati sveli smo se na minimum u Subotici i u Vojvodini i mislim da trebamo jaču i veću potporu nego što je imamo sada. Nereagiranje ministrice kulture na pokušaj zatiranja hrvatskog jezika u Subotici, za nju je nešto posve prirodno, jer na što ona uopće reagira?! Dio njezine politike je da ne reagira na ono što je temelj našeg nacionalnog identiteta i nacionalnog pitanja! Pitanje bačkih Hrvata i Vučićevih napada na njih je nešto što odgovara politici Andreja Plenkovića. Njega, kolokvijalno rečeno – baš briga!

O Mataniću: Osjetio se ugroženim kada je Hasanbegović dotaknuo HAVC!”

Gošća ja vrlo oštro govorila i o aktualnoj ravnateljici HNK Dubravki Vrgoč, koju slijepo podržava Nina Obuljen, a iznijela je i cijeli niz optužbi na račun njezinog upravljanja kazalištem, kao i na račun Dušana Ljuštine, njezinog dugogodišnjeg zaštitnika.

Komentirala je i izjavu Dalibora Matanića, koji je u emisiji ‘Nedjeljom u 2’ rekao kako je Zlatko Hasanbegović bio najgori ministar kulture:

– Nisam gubila vrijeme, gledala sam emisiju svega desetak minuta… Znala sam što će sve reći, jer su njegovi stavovi već i onako poznati široj javnosti. Mislim da je Dalibor Matanić kao dio te miljeničke ekipe aktualne ministrice kulture, posve sigurno bio ugrožen kada je ministar Hasanbegović dotaknuo leglo zvano HAVC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.