Ne cijepe se svi, i to ne samo na krajnjem jugu Hrvatske, pa stoga i ne čudi što je potvrđeno da pacijent koji je u dubrovačkoj bolnici – ima ospice. Riječ je o 34-godišnjem muškarcu iz Stona koji je u petak primljen sa simptomima te zarazne bolesti. Podrijetlom je s Kosova, gdje je proveo posljednja dva i pol tjedna, pa se sumnja da se ondje i zarazio. Pacijent više nije zarazan, dobro se osjeća i tijekom tjedna će biti pušten na kućnu njegu.
Treba li s obzirom na nedovoljnu procijepljenost, ponajprije na jugu Hrvatske, dizati paniku te strahovati od moguće epidemije ospica, pitali su goste Teme dana doktoricu znanosti Sanju Kurečić Filipović, specijalisticu epidemiologije i voditeljicu Odjela za praćenje zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te doktoricu Mirjanu Kolarek Karakaš, specijalisticu pedijatrije.
Realna je mogućnost izbijanja epidemije, a koliko će se brzo širiti teško je prognozirati. Procijepljenost je preniska. U samom Dubrovniku iznosi 40 posto. Nešto su bolji podatci za dubrovačko-neretvansku županiju, ali to je ispod zadovoljavajućeg prosjeka koji bi ponudio kolektivni imunitet, rekla je Kurečić Filipović.
Istaknula je da je zadnja epidemija s 220 oboljelih bila 2014.-2015., te da tada nisu vidjeli neki povećani interes za cijepljenjem. U školskoj dobi pri upisu naš obuhvat iznosi preko 95 posto s čime smo i zadovoljni i možemo govoriti o dobrom imunitetu školske djece. Razlozi nižih procijepljenosti u južnim županijama nisu do kraja jasni, ističe Kurečić Filipović.
Doktorica Kolarek Karakaš rekla je da je uzročnik ospica virus i samim time se lakše širi – kapljičnim putem. Kontraindikacije su akutne bolesti, a od specifičnih kontraindikacija to su progresivno-neurološke bolesti, epilepsija, konvulzije i osobe čiji imunitet nije dovoljno razvijen tipa ako osoba boluje od AIDS-a, tuberkuloze i sličnih bolesti.
Doktorica znanosti Kurečić Filipović kaže kako su sekundarne infekcije puno češće su od smrtnosti. Najčešće komplikacije koje možemo očekivati kod ospica su sama replikacija virusa, pa posljedično tome virusna upala pluća, bakterijska upala pluća, kod djece često upala srednjeg uha, febrilne konvulzije, a kod nekih dolazi i do upale mozga – encefalitisa. Istaknula je da se pretpostavlja da je smrtnost u razvijenim zemljama ispod 1 posto, ali da je ona nešto veća u manje razvijenim zemljama koje mogu ponuditi manje kvalitetan zdravstveni sustav.