Svaki izbori pa tako i ovi parlamentarni sa sobom neminovno donose priče o izbornim pobjednicima i gubitnicima. Njih je moguće detektirati i među strankama/koalicijama, ali u posljednjim izbornim ciklusima, zbog preferencijalnog glasanja, i među kandidatima. I dok je kod stranaka pobjednike i gubitnike razmjerno jednostavno imenovati, da bi locirali kandidate koji su svojim rezultatima razočarali potrebna je malo podrobnija analiza. Nju smo proveli i došli do imena petero političara koji usprkos svojoj prepoznatljivosti nisu uspjeli pronaći put prema Saboru. To su Radimir Čačić, Davorko Vidović, Ivan Vilibor Sinčić, Karolina Vidović Krišto i Ivan Pernar. Time, iako u politici ona “nikad ne reci nikad” zaista ima svoje osnove, njihove političke karijere polako idu prema svom zalasku.
>Europski izbori: DIP zaprimio 25 lista, evo kakve su poruke poslane
Radimir Čačić
Radimir Čačić ogledni je primjer izbornog gubitnika. Na listi “Rijeka pravde” u svojoj utvrdi, trećoj izbornoj jedinici hrabro je stao na tek 13. mjesto uvjeren da će svoju snagu dokazati velikim brojem preferencijalnih glasova. Nadao se da će na taj način zaraditi novi saborski mandat i dodatno si učvrstiti politički status. To se nije dogodilo. Čačić je osvojio tek 6,37% (4960) glasova. Ovaj bi rezultat, u kombinaciji sa životnom dobi, bivšem saborskom zastupniku, ministru i potpredsjedniku vlade mogao biti signal za “povlačenje ručne” i odlazak u političku mirovinu. Ipak, poznavajući Čačića i njegov politički eros ne bi otpisivali njegovu kandidaturu na lokalnim izborima naredne godine…
Davorko Vidović
Davorko Vidović i njegovi Socijaldemokrati na parlamentarnim su izborima doživjeli pravi potop. Od stranke s drugim najvećim stranačkim klubom u prethodnom sazivu Sabora (nakon HDZ-a) došli su do stranke koja ni u jednoj izbornoj jedinici nije uspjela prijeći izborni prag. Na mjestu Davorka Vidovića na popisu najvećeg izbornog gubitnika mogli su se naći i ostali poznati pripadnici Socijaldemokrata poput Davora Bernardića ili Franka Vidovića, ali izbor je pao na Vidovića ponajprije zbog njegove predsjedničke funkcije među Socijaldemokratima. Vidović je predvodio listu Socijaldemokrata u prvoj izbornoj jedinci, a njegov se rezultat može nazvati riječju katastrofa. Socijaldemokrati su osvojili 0,91% ( 2113) glasova čime su zauzeli tek deveto mjesto u poretku. Davorko Vidović preferencijalno je osvojio 44,67% (944) glasa i time vrlo vjerojatno zapečatio svoju političku karijeru u kojoj je obnašao razne visoke funkcije…
>Oglasio se i Mostov Miletić: Evo što je poručio
Ivan Vilibor Sinčić
Na listi Domovinskog pokreta na ovim se izborima pomalo neočekivano našao Ivan Vilibor Sinčić. Do toga je došlo koalicijom stranke Pravo i pravda, koju su osnovali Mislav Kolakušić, Ivan Lovrinović i Ivan Vilibor Sinčić, i Domovinskog pokreta kojima je cilj bio okrupnjavanje desno-suverenističkog biračkog tijela. Sinčiću je koalicijskim dogovorom pripalo vodeće mjesto zajedničke liste u osmoj izbornoj jedinci i, činilo se, siguran ulazak u Sabor. Suprotno najavama, ali i predizbornim anketama njihova lista prikupila je tek 4,02% (8276) glasova te je time Sinčić ostao bez mjesta u Saboru. On je osobno osvojio 37,27% preferencijalnih glasova. Za razliku od Čačića i Vidovića, Sinčić će se zasigurno nastaviti baviti politikom te će već za malo više od mjesec dana nastojati ponovno izboriti mjesto u Europskom parlamentu.
Karolina Vidović Krišto
Izbori 2020. u političku su orbitu lansirali Karolinu Vidović Krišto. Ona je tada u Sabor ušla na listi Domovinskog pokreta, s kojim se ubrzo i razišla. Nakon toga osniva novu stranku Odlučnost i pravednost s kojom namjerava poremetiti odnose snaga na desnici. Tijekom četverogodišnjeg rada u Saboru Vidović Krišto nemali je broj puta ulazila u obračune s političkom i poduzetničkom elitom u RH čime je zaradila određene simpatije birača. Ipak, na nedavnim izborima pokazalo se da ta podrška ni izbliza nije dostatna za osiguravanje novog saborskog mandata. U prvoj izbornoj jedinici u kojoj se Vidović Krišto i kandidirala OIP je osvojila tek 2,04% glasova birača. Od tog broja preferencijalno je Vidović Krišto zaokružilo čak 80,29% (3785) birača. Na njenom su primjeru jasno vidljive teškoće prilikom samostalnog izlaska malih stranaka na izbore. Njena politička budućnost je neizvjesna posebno bude li ustrajala u nesuradnji s ostalim ideološki bliskim strankama…
>Donosimo izračun: Koliko bi mandata osvojili DP i Most da su na izbore izašli zajedno
Ivan Pernar
Mnogo bolje rezultate na izborima zasigurno je očekivao i Ivan Pernar. On je u mjesecima prije izbora politički “uskrsnuo” te se prometnuo u jednog od najgorljivijih javnih protivnika rodne ideologije i LGBTIQ propagande. Takvi stavovi u kombinaciji sa svakodnevnim obilascima srednjih škola donijeli su mu veliku popularnost na društvenim mrežama mahom od strane mlađe populacije. Ipak, izbori su na primjeru Ivana Pernara i njegove liste pokazali da se broj TikTok pregleda ne podudara nužno s brojem dobivenih glasova. Pernar je Sabor pokušao “dohvatiti” preko šeste izborne jedinice u kojoj je predvodio listu Stranke Ivana Pernara. Nažalost po njega, brojka glasova zaustavila se na 2557 tj. tek 1,08%, miljama daleko od izbornog praga. Utješiti Pernara zasigurno neće činjenica da je osvojio čak 66,44% preferencijalnih glasova svoje liste. Nakon izbora Pernar nije dugo tugovao, već za nekoliko dana predao je listu za Europski parlament.
