Nakon što je Ustavni sud odlučio da Zoran Milanović ne može biti mandatar niti premijer, stigao je niz reakcija. Posebno je glasna ljevica, a ponajviše onih iz redova SDP-a. Sud se optužuje da je HDZ-ov. Donekle ta je optužba i istinita, no treba opet podsjetiti da je USUD zapravo pristrano tijelo sastavljeno dogovorima HDZ-a i SDP-a. Troje sudaca koji su glasali protiv odluke upravo je iz SDP-ove kvote.
Sucu USUD-a odlučili su kazniti predsjednika Milanovića jer se nije držao njihovog prvog upozorenja da ne smije sudjelovati u kampanji. Milanović je to svjesno kršio, a USUD je sada odlučio da zbog toga on ne može biti mandatar. Čak i ako da ostavku, neće moći biti premijer.
>Ustavni sud: Milanović ne može biti mandatar niti premijer…Ovo nije državni udar!
Za tu je odluku glasovalo devet ustavnih sudaca. Protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec, a sutkinja Ingrid Antičević Marinović nije došla na sjednicu. Troje sudaca koji su bili protiv odluke objavili su izdvojena mišljenja u kojem ističu, između ostalog, da ne “postoje uvjerljivi, a posebno ne dovoljno ustavnopravno precizno određeni temelji koji opravdavaju ovako dalekosežno postupanje Ustavnog suda”.
Možda će vas zanimati
Odluke Ustavnog suda kojima je ljevica pljeskala
Dok je jednima riječ Ustavnog suda alfa i omega, drugi bi ga ukinuli. Evo u kojim slučajevima ljevica nije voljela izdvojeno mišljenje
S ljevice su odmah stigle glasne kritike i optužbe da je sud HDZ-ov i da ovo radi kako bi Andrej Plenković mogao ostati na vlasti. Uistinu, vrijeme je pokazalo da USUD i je političko tijelo. Ali njegovi članovi biraju se u biti konsenzusom HDZ-a i SDP-a.
Što je USUD?
Hrvatska je parlamentarna demokratska republika u kojoj su grane vlasti odijeljene. Pa tako imamo zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. No, često se zaboravlja i izostavlja četvrta grana vlasti – Ustavni sud. Ova institucija, iako sud, zapravo je političko tijelo. Ustavni sud odlučuje o najosjetljivijim pitanjima u zemlji i, primarno, arbitrira u sukobima nadležnosti između triju konvencionalnih grana vlasti. Osim ove Ustavni sud ima još mnoge nadležnosti: odlučuje o ustavnosti zakona, odlučuje povodom ustavnih tužbi, odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad…
>Milanović tvrdi da je ovo priprema za državni udar; potvrdio da je zvao Orbana
>Ustavni stručnjaci: ‘To je vladavina prava’, ‘Bravo za Ustavni sud’
No, da Ustavni sud nije nepristrano tijelo pokazuje više činjenica. Ustavni suci biraju se zapravo političkom trgovinom i dogovorom ponajprije HDZ-a i SDP-a. Bira ih Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, što zahtijeva dogovor uglavnom dviju najvećih stranaka, SDP-a i HDZ-a. To znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
>Koliko ‘koštaju’ ustavni suci? Neki imaju veću plaću od Plenkovića i Milanovića
Trenutni sastav sudaca pokazuje realnost. U lipnju 2016. na dužnost je stupilo desetero ustavnih sudaca. Iz “kvote” HDZ-to su Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić. Iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Goran Selanec. Još tri ustavna suca izabrana su u listopadu 2017. dogovorom HDZ-a i SDP-a: Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović.
Možda će vas zanimati
'Razumni' vremenski rok?! Koja je svrha Ustavnog suda kojem treba desetljeće ili čak četvrt stoljeća za odluke?
Rješenje se čekalo gotovo čitavo desetljeće
Dakle, troje sudaca koji su bili protiv odluke izabrani su iz “kvote” SDP-a.
Tko su suci s izdvojenim mišljenjem?
Lovorka Kušan bavila se odvjetničkim radom prije stupanja u Ustavni sud. Od 1997. do 2006. bila je suradnica Hrvatskog pravnog centra na projektima vezanim uz prisilne migracije, izbore, pravosuđe te Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe. Od 1996. do 1999. bila je aktivistica za ljudska prava Hrvatskog helsinškog odbora i članica tog odbora od 1998. do 1999. Od 1997. do 2014. bila je suradnica Europskog centra za prava Roma (Budimpešta), a surađivala je i s Institutom Otvoreno društvo Georgea Sorosa na projektu o prisilnim migracijama te Centrom za mirovne studije u području prava tražitelja azila i zabrane diskriminacije.
Možda će vas zanimati
Ustavni sud 2024. dobiva 10 novih sudaca: Oni će opet biti rezultat političke trgovine najvećih stranaka
Ustavni sud je zasebna grana vlasti u RH. On odlučuje o mnogim bitnim stvarima za državu: sukobu nadležnosti, ustavnosti zakona…
>Ustavni sud: Milanović kao predsjednik ne može na parlamentarne izbore!
Goran Selanec bio je zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Za suca Ustavnog suda izabran je 2017. na prijedlog SDP-a i tadašnjeg predsjednika stranke Davora Bernardića. Bio je stručni savjetnik na EU PHARE projektu “Harmonisation and Publication of Case Law” pri Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Od 2009. do 2012. bio je nacionalni stručnjak za ravnopravnost spolova Mreže nacionalnih pravnih stručnjaka za ravnopravnost spolova Europske komisije. prije imenovanja zamjenikom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova bio je njen viši pravni savjetnik.
>Ustavni sud ukinuo 18 odredbi Obiteljskog zakona: Prisjetimo se kad su počeli problemi oko istoga
Andrej Abramović od 2012. do izbora za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske bio je sudac i predsjednik Upravnog suda u Zagrebu. Bio je član Radne skupine Ministarstva pravosuđa za praćenje i primjenu Zakona o upravnim sporovima.
>Stjepo Bartulica: ‘Sam Milanović je izazvao ovu situaciju svojim nerazboritim ponašanjem’
Jedina sutkinja koja se nije pojavila na glasovanju je Ingrid Antičević Marinović, bivša članica SDP-a. Bila je ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave u Vladi Ivice Račana od 2001. do 2003. Za zastupnicu u Hrvatski sabor birana je u pet saziva. Obnašala različite dužnosti i bila nositeljica različitih funkcija. Između ostalog bila je bila je predsjednica Odbora za zakonodavstvo; potpredsjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, članica Odbora za zakonodavstvo, Odbora za pravosuđe, Državnoodvjetničkog vijeća iz reda parlamentarnih zastupnika…
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 zapravo pristrano tijelo sastavljeno dogovorima HDZ-a i SDP-a.){kind=link}