Tijekom ovotjednog posjeta Zagrebu, mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto dao je intervju za N1 televiziju. U intervjju kojeg je vodila Ivana Dragičević, a koji djelomice prenosimo Szijjarto je opširno govorio o gospodarskoj i strateškoj suradnji Mađarske i Hrvatske, LNG terminalu na Krku, ali i mogućim budućim kadrovskim rješenjima u Europskoj komisiji.
Tijekom vašeg posjeta Zagrebu čuli smo da je Mađarska zainteresirana za kupnju 25% udjela u tvrtki koja bi upravljala i bila vlasnik LNG terminala na Krku. Rekli ste da će ovaj projekt biti prekretnica. Čini mi se da donedavno niste bili toliko optimistični u vezi s dovršetkom ovog projekta. Što vas je navelo da se predomislite? Zanimljivo je da se često sastajete s ministrom Ćorićem u posljednje vrijeme.
Diversifikacija opskrbe plinom za Mađarsku je ključno pitanje. Trenutačno 100% plina koji uvozimo kupujemo od Rusije. Moram biti pošten i kazati da su dosad Rusi poštovali sve dogovore. Dakle, pokazali su se kao pouzdani partneri. No, dakako, s gledišta nacionalne sigurnosti u interesu nam je diversificirati opskrbu plinom. Imamo tri opcije s juga… Jedna ne bi bila diversifikacija opskrbe, nego diversifikacija ruta. Turski tok i suradnja s Bugarskom i Srbijom do Mađarske. Druga opcija bi bila Rumunjska jer se na Crnom moru nalazi odobalna bušotina Neptun.
No dvije tvrtke koje imaju koncesiju za eksploataciju, američki ExxonMobil i austrijski OMV, još nisu donijele konačnu investicijsku odluku o eksploataciji plina. Stoga na umu moramo imati i treću opciju, što ne znači da je i treća po važnosti: LNG terminal na Krku. Koliko sam danas shvatio iz razgovora s ministrom Ćorićem, radovi na izgradnji već su započeli, što je dobra vijest. Ponovio sam mu da smo zainteresirani za uspjeh ovog projekta.
Istina, ovo može biti prekretnica s našeg stajališta jer bi to Mađarskoj moglo otvoriti mogućnost da kupuje plin koji nije ruski… Dakle, plin iz Katara, SAD-a, Alžira ili s nekog drugog tržišta. Ali ne želimo biti partner samo u smislu kupca plina nego želimo i više biti uključeni u strateškom smislu.
Što se tiče naše ponude… Da, naša vlada donijela je odluku da ćemo Vladi RH dati ponudu za kupnju 25% plus jedne dionice udjela u LNG terminalu, čime bismo postali strateški partner. A ovaj terminal svakako smatramo mogućnošću za otvaranje novih izvora.
No povijest naše suradnje u slučaju INA-MOL ne pruža razlog za optimizam. Kako to da se za ove vlade situacija promijenila? Od Vlade RH čuli smo da želi otkupiti dionice INA-e. U kojoj su fazi ti pregovori?
Zapravo, imate pravo, kad je riječ o našoj energetskoj suradnji postoje neka komplicirana pitanja iz prošlosti. Upravo zato moramo biti veoma oprezni u pogledu ove nove suradnje. Zato smo ministru Ćoriću predložili potpisivanje međuvladinog sporazuma. Čak sam i predložio da razmisli o mogućoj integraciji dvaju tržišta plina, što bi imalo golem pozitivan učinak i korist za obje strane.
I sve bi bilo transparentno, za razliku od prijašnje korupcije…
Ako integriramo ova dva tržišta plina, mogli bismo ukloniti carine na hrvatsko-mađarskoj granici, zbog čega bi plin koji dolazi na Krk odmah bio konkurentniji, odnosno jeftiniji.
U slučaju integracije tržišta, odnosno zajedničke trgovinske zone, plin koji dolazi preko LNG terminala na Krku mogao bi biti jeftiniji od plina koji trenutačno kupujemo od Rusije.
>Borislav Ristić: Nakon gradnje LNG-a ruski će plin biti još jeftiniji
No bez uspostave ove trgovinske zone držim da bi cijela priča mogla biti vrlo komplicirana u smislu konkurentnosti plina s Krka u odnosu na ruski. Stoga moramo biti oprezni, temeljito o svemu promisliti i pozabaviti se svim detaljima kako bismo izbjegli situacije koje su se, nažalost, dogodile u prošlosti.
No u slučaju INA-MOL situacija je nepromijenjena ili je bilo nekih pomaka? Jedna od opcija mogla bi biti da kupite malo veći udio u LNG terminalu.
To ovisi o dogovoru između MOL-a i Vlade RH. U razgovoru s ministrom doznao sam da sada postoji dobra suradnja između MOL-a i Vlade RH. Iz medija sam upravo doznao da su MOL i INA donijeli važne odluke u pogledu ulaganja u Hrvatskoj i nadam se da će ovo biti riješeno. No mi kao vlada tu ne možemo pomoći, to moraju riješiti MOL i Vlada RH.
Imamo malo vremena pa moramo na druge teme. Prošlog puta ste se susreli s premijerom Plenkovićem, koji je sad jedan od šest premijera u Europskom vijeću koji imaju ulogu koordinatora u pregovorima o glavnim funkcijama. Koja su vaša i njegova stajališta te o čemu ste prošli put razgovarali?
Da budem iskren, izuzetno poštujemo vašeg premijera. Raduje nas što sudjeluje u ovim pregovorima.
Vidite li ga kao opciju za neke od pozicija? Na čelu Europskog vijeća?
Sve su mogućnosti otvorene i sve je moguće. No veoma je važno da je netko iz srednje Europe uključen u ove pregovore. Sagledate li trenutačnu gospodarsku i sigurnosnu situaciju u Europskoj uniji, vidjet ćete da srednjoj Europi veoma dobro ide.
Pogledajte samo podatke o rastu! Srednja Europa uvelike doprinosi europskim gospodarskim rezultatima. Uveli smo veoma racionalne i razumne politike u pogledu sigurnosti, gospodarstva, oporezivanja… Mislim da srednja Europa ima dobru šansu, a i trebala bi je imati, da dobije osobu na jednoj od četiri čelne pozicije EU-a. Iz mađarske perspektive, a to sam rekao i vašem premijeru, imamo trojaka očekivanja od osobe na čelnoj poziciji EU-a koja želi našu potporu…
Prvo: mora zagovarati zaustavljanje migracija, a ne upravljanje migracijama. Drugo: treba poštovati nacije i države članice. I treće: ta osoba mora biti spremna dati prioritet kršćanskoj kulturi u Europi. Svi koji ispunjavaju ova tri kriterija mogu očekivati našu potporu. No kad se radi o konkretnim osobama, sve su opcije otvorene jer još nije postignut dogovor u Europskom vijeću.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
