Mađarski ministar vanjskih poslova: ‘U slučaju zajedničke trgovinske zone plin koji dolazi preko LNG terminala na Krku mogao bi biti jeftiniji od ruskog’

Foto: snimka zaslona

Tijekom ovotjednog posjeta Zagrebu, mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto dao je intervju za N1 televiziju. U intervjju kojeg je vodila Ivana Dragičević, a koji djelomice prenosimo Szijjarto je opširno govorio o gospodarskoj i strateškoj suradnji Mađarske i Hrvatske, LNG terminalu na Krku, ali i mogućim budućim kadrovskim rješenjima u Europskoj komisiji.

Tijekom vašeg posjeta Zagrebu čuli smo da je Mađarska zainteresirana za kupnju 25% udjela u tvrtki koja bi upravljala i bila vlasnik LNG terminala na Krku. Rekli ste da će ovaj projekt biti prekretnica. Čini mi se da donedavno niste bili toliko optimistični u vezi s dovršetkom ovog projekta. Što vas je navelo da se predomislite? Zanimljivo je da se često sastajete s ministrom Ćorićem u posljednje vrijeme.

Diversifikacija opskrbe plinom za Mađarsku je ključno pitanje. Trenutačno 100% plina koji uvozimo kupujemo od Rusije. Moram biti pošten i kazati da su dosad Rusi poštovali sve dogovore. Dakle, pokazali su se kao pouzdani partneri. No, dakako, s gledišta nacionalne sigurnosti u interesu nam je diversificirati opskrbu plinom. Imamo tri opcije s juga… Jedna ne bi bila diversifikacija opskrbe, nego diversifikacija ruta. Turski tok i suradnja s Bugarskom i Srbijom do Mađarske. Druga opcija bi bila Rumunjska jer se na Crnom moru nalazi odobalna bušotina Neptun.

No dvije tvrtke koje imaju koncesiju za eksploataciju, američki ExxonMobil i austrijski OMV, još nisu donijele konačnu investicijsku odluku o eksploataciji plina. Stoga na umu moramo imati i treću opciju, što ne znači da je i treća po važnosti: LNG terminal na Krku. Koliko sam danas shvatio iz razgovora s ministrom Ćorićem, radovi na izgradnji već su započeli, što je dobra vijest. Ponovio sam mu da smo zainteresirani za uspjeh ovog projekta.

Istina, ovo može biti prekretnica s našeg stajališta jer bi to Mađarskoj moglo otvoriti mogućnost da kupuje plin koji nije ruski… Dakle, plin iz Katara, SAD-a, Alžira ili s nekog drugog tržišta. Ali ne želimo biti partner samo u smislu kupca plina nego želimo i više biti uključeni u strateškom smislu.

Što se tiče naše ponude… Da, naša vlada donijela je odluku da ćemo Vladi RH dati ponudu za kupnju 25% plus jedne dionice udjela u LNG terminalu, čime bismo postali strateški partner. A ovaj terminal svakako smatramo mogućnošću za otvaranje novih izvora.

No povijest naše suradnje u slučaju INA-MOL ne pruža razlog za optimizam. Kako to da se za ove vlade situacija promijenila? Od Vlade RH čuli smo da želi otkupiti dionice INA-e. U kojoj su fazi ti pregovori?

Zapravo, imate pravo, kad je riječ o našoj energetskoj suradnji postoje neka komplicirana pitanja iz prošlosti. Upravo zato moramo biti veoma oprezni u pogledu ove nove suradnje. Zato smo ministru Ćoriću predložili potpisivanje međuvladinog sporazuma. Čak sam i predložio da razmisli o mogućoj integraciji dvaju tržišta plina, što bi imalo golem pozitivan učinak i korist za obje strane.

I sve bi bilo transparentno, za razliku od prijašnje korupcije…

Ako integriramo ova dva tržišta plina, mogli bismo ukloniti carine na hrvatsko-mađarskoj granici, zbog čega bi plin koji dolazi na Krk odmah bio konkurentniji, odnosno jeftiniji.

U slučaju integracije tržišta, odnosno zajedničke trgovinske zone, plin koji dolazi preko LNG terminala na Krku mogao bi biti jeftiniji od plina koji trenutačno kupujemo od Rusije.

>Ministar energetike FBiH objavio da napreduje povezivanje Hrvatske i BiH plinovodom: ‘Federacija BiH će postati neovisna o ruskom plinu’

>Borislav Ristić: Nakon gradnje LNG-a ruski će plin biti još jeftiniji

>Veleposlanik SAD-a Kohorst o LNG terminalu na Krku: ‘Drago mi je što naš strateški partner i saveznik preuzima pozitivnu lidersku ulogu’

>Udruga koja je 10 godina bila zagovaratelj LNG terminala sada tvrdi da umjesto njega treba koristiti Sunčevu energiju

No bez uspostave ove trgovinske zone držim da bi cijela priča mogla biti vrlo komplicirana u smislu konkurentnosti plina s Krka u odnosu na ruski. Stoga moramo biti oprezni, temeljito o svemu promisliti i pozabaviti se svim detaljima kako bismo izbjegli situacije koje su se, nažalost, dogodile u prošlosti.

No u slučaju INA-MOL situacija je nepromijenjena ili je bilo nekih pomaka? Jedna od opcija mogla bi biti da kupite malo veći udio u LNG terminalu.

To ovisi o dogovoru između MOL-a i Vlade RH. U razgovoru s ministrom doznao sam da sada postoji dobra suradnja između MOL-a i Vlade RH. Iz medija sam upravo doznao da su MOL i INA donijeli važne odluke u pogledu ulaganja u Hrvatskoj i nadam se da će ovo biti riješeno. No mi kao vlada tu ne možemo pomoći, to moraju riješiti MOL i Vlada RH.

Imamo malo vremena pa moramo na druge teme. Prošlog puta ste se susreli s premijerom Plenkovićem, koji je sad jedan od šest premijera u Europskom vijeću koji imaju ulogu koordinatora u pregovorima o glavnim funkcijama. Koja su vaša i njegova stajališta te o čemu ste prošli put razgovarali?

Da budem iskren, izuzetno poštujemo vašeg premijera. Raduje nas što sudjeluje u ovim pregovorima.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Vidite li ga kao opciju za neke od pozicija? Na čelu Europskog vijeća?

Sve su mogućnosti otvorene i sve je moguće. No veoma je važno da je netko iz srednje Europe uključen u ove pregovore. Sagledate li trenutačnu gospodarsku i sigurnosnu situaciju u Europskoj uniji, vidjet ćete da srednjoj Europi veoma dobro ide.

Pogledajte samo podatke o rastu! Srednja Europa uvelike doprinosi europskim gospodarskim rezultatima. Uveli smo veoma racionalne i razumne politike u pogledu sigurnosti, gospodarstva, oporezivanja… Mislim da srednja Europa ima dobru šansu, a i trebala bi je imati, da dobije osobu na jednoj od četiri čelne pozicije EU-a. Iz mađarske perspektive, a to sam rekao i vašem premijeru, imamo trojaka očekivanja od osobe na čelnoj poziciji EU-a koja želi našu potporu…

Prvo: mora zagovarati zaustavljanje migracija, a ne upravljanje migracijama. Drugo: treba poštovati nacije i države članice. I treće: ta osoba mora biti spremna dati prioritet kršćanskoj kulturi u Europi. Svi koji ispunjavaju ova tri kriterija mogu očekivati našu potporu. No kad se radi o konkretnim osobama, sve su opcije otvorene jer još nije postignut dogovor u Europskom vijeću.

Izvor: narod.hr/N1