Kako ćemo glasati na idućim izborima? Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama. Posljednji popis stanovništva zorno je pokazao da aktualni sustav od deset izbornih jedinica ne jamči jednaku važnost svakoga glasa. Koliko izbornih jedinica treba imati Hrvatska? Kako će izgledati nova teritorijalna podjela? Koliko saborskih zastupnika treba imati pojedina regija? Neka su od pitanja na koja se odgovaralo u emisiji Otvoreno.
Postavlja se pitanje koliko ćemo imati izbornih jedinica na sljedećim izborima. Podržava li HDZ isti broj izbornih jedinica ili manji broj? Podržavaju li isti broj mandata ili različiti broj mandata?
– Intenzivirat ćemo promišljanja kao i rad na prijedlogu novog izbornog zakonodavstva, a vezano uz izborne jedinice. Imamo važeći zakon koji je danas ukinut, na snazi je bio od 1999. Pitanje broja izbornih jedinica i veličine, to se ne može izvući iz rukava i reći koliko će ih biti, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Kaže da se unutar HDZ-a razmišljalo o nekoliko modela koji su bili prisutni u javnosti proteklih mjeseci.
– Ta dva modela s razmjernim brojem zastupnika, ovisno o veličini izbornih jedinica te model profesora Pokosa s instituta Ivo Pilar, to su modeli koje smo ozbiljnije uzeli u razmatranje, pojašnjava.
> Šterc nakon Popisa upozorava na nezakonite izborne jedinice: Što je GI Narod odlučuje tražila još 2018.?
SDP je još prošle godine u saborsku proceduru uputio svoj prijedlog u kojem ima manje od deset izbornih jedinica.
>Kraj desetljećima dugoj izbornoj diskriminaciji: Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama
– Nakon završenog popisa stanovništva, potpuno je jasno da se nastavio trend koji traje već dva, tri izborna ciklusa. To je da biračko pravo ne vrijedi kao u svim izbornim jedinicama. Mi smo predložili i izmjenu Zakona o izbornim jedinicama kao i izmjenu Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, kaže predsjednik Savjeta za politički sustav i demokraciju SDP-a Vojko Obersnel.
Ističe da im je bitno da broj građana odgovara broju zastupnika koji se bira.
– Predlažemo šest umjesto dosadašnjih deset izbornih jedinica. S različitim brojem mandata, od primjerice 29 zastupnika u šestoj izbornoj jedinici, 28 primjerice u Zagrebu pa recimo 20 u središnjoj Hrvatskoj te 18 u zapadnoj Hrvatskoj. Ovo bi osiguralo jednakost biračkog prava. Konačno će izborne jedinice biti usklađene s teritorijalnim ustrojem RH.
Mario Radić, zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta kaže da se treba početi pričati o dopisnom elektronskom glasovanju. Imamo sve veći broj ljudi koji su otišli van.
– Oni su “glasali nogama”, rekli su da u ovom sistemu više ne žele sudjelovati te su otišli van.
Govoreći o 11. i 12. izbornoj jedinici koje su slične po broju birača, istaknuo je da se u jedinici za nacionalne manjine bira osam zastupnika, a u jedinici za dijasporu se biraju njih tri.
> Demograf Pokos: Nastojao sam izraditi model kojim bi se izborne jedinice sastojale od 300.000 birača
– Ova je Vlada prva vlada u povijesti koja je većinu u startu napravila s nacionalnim manjinama. Nemamo ništa protiv nacionalnih manjina, to je bogatstvo Hrvatske i to treba njegovati. Ali je broj vrlo velik, neke bi se stvari morale ograničiti. Da ne mogu nacionalne manjine odlučivati o proračunu, to je taj nesrazmjer o kojemu govori Ustavni sud, smatra Radić.
Robert Jankovics, potpredsjednik saborskog Kluba nacionalnih manjina iznio je svoje mišljenje.
– Tema izmjena Zakona o izborima i izbornim jedinicama je tema koja je redovito bila na koalicijskim sastancima. Postoje dva temeljna načina za promjene. Ili ćete mijenjati granice izbornih jedinica ili ćete mijenjati broj mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici.
Kaže da mu se čini da je najveći problem oko registra birača.
– Pokušano je regulirati na način da se odjave ljudi koji ne žive tamo, pa je upravo Ustavni sud poništio odluku kojom se odjavio neki čovjek. MUP ga je odjavio, da bi takvu odluku na prijavu Ustavni sud ukinuo. Postavlja se pitanje temeljem čega će registar birača biti usklađen sa stvarnim stanjem, ako je upravo Ustavni sud bio taj koji je jednu takvu odluku ukinuo.
– Čitav proces, ako idemo u proces prekrajanja, nije lagan. Prijedlog profesora Pokosa je prijedlog koji je spreman za razmatranje. Sve to nije lako, potreban je širok konsenzus. Imamo postojeći sustav gdje bi bez promjene granica izbornih jedinice te uz razmjerni broj zastupnika koji bi se birao, zadržao takve izborne jedinice. Naravno, moramo voditi računa o jednakosti biračkog prava. Treba uzeti u obzir registar birača, a ne popis stanovništva, kaže ministar Malenica.
– Bilo bi logično da izborne jedinice slijede granice županija. Treba županije grupirati po tri ili četiri da čine jednu logičnu teritorijalnu, ustrojbenu cjelinu iz koje će se birati zastupnici. Imat ćemo opet apsurdne situacije, smatra Vojko Obersnel.
Mario Radić kaže da je HDZ na vlasti i da se sve donosi običnom većinom te da će se oni odlučiti za prijedlog koji njima odgovara.
– Je li popis stanovništva temeljni dokument od kojega polazimo ili nije? Ako nije, onda moramo neke stvari promijeniti.
Ministar Ivan Malenica na kraju emisije iznio je da je cilj zadržati politički pluralizam.
– Predstoji razdoblje u kojem će se tema aktualizirati. Može se zaključiti da neće biti velikih promjena vezano uz izborne jedinice, rekao je na kraju emisije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
