S hrvatskom eurozastupnicom Marijanom Petir (HSS/EPP) za narod.hr razgovarali smo o aktualnoj domaćoj i svjetskoj problematici. Evo što nam je kazala o problemima katolika, boravku na Molitvenom doručku kod američkog predsjednika Donalda Trumpa, dugogodišnjim nastojanjima Makedonije da uđe u Europsku uniju, položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini te stanju u Hrvatskoj seljačkoj stranci i neslaganju s predsjednikom Krešom Beljakom.
Nakon završetka radnog tjedna u Strasbourgu, odletjeli ste u Makedoniju na Svjetski samit žena liderica. Stoga krenimo upravo od toga. Kako je biti žena – političarka?
Bavljenje politikom za mene je časno zanimanje. Vjerujem u sposobne, samostalne i odvažne žene koje stoje iza vrijednosti i ideja koje zastupaju. Rekla sam to i na samitu u Skoplju na kojem se okupilo više od tristo žena iz cijeloga svijeta. Žene trebaju biti jake kako bi mogle nastaviti ohrabrivati i osnaživati djevojčice i druge žene diljem svijeta, kao što su druge snažne žene ohrabrivale nas i bile nam primjer. Pritom prije svega mislim na naše majke. Ponekad je teško biti žena političarka, no svi izazovi s kojima se susrećemo sastavni su dio života i ako se naučimo nositi s njima i prevladamo ih, lakše ćemo rješavati svoje zadatke i postizati ciljeve kao i ono za što se zalažemo. U svojim aktivnostima i pri glasovanjima u Europskom parlamentu uvijek se vodim najboljim interesom Republike Hrvatske i našeg naroda koji me je izabrao za svoju zastupnicu i to je nešto s čime liježem i s čime se budim.
Javno se zauzimate za napredak Makedonije na svim područjima. Zašto baš Makedonija i kakvo je trenutno stanje u toj zemlji, koji problemi najistaknutiji i kako vidite Makedoniju u sljedećih pet godina?
Zalažem se za zemlju koja je ispunila sve uvjete za ulazak u Europsku uniju, a već se 11 godina nalazi u njezinu predvorju, u čekaonici zbog spora oko imena s Grčkom. Obzirom da se je i Hrvatsku nepravedno blokiralo na njenom europskom putu, osjećam povezanost s makedonskim narodom i nadam se da ću im uspjeti pomoći da se priključe europskoj obitelji kojoj i pripadaju. U Europskom parlamentu sam pokrenula neformalnu skupinu prijateljstva s Makedonijom čija sam i predsjednica kako bi Makedoniji pomogli na njenom euroatlanskom putu ali i u afirmaciji njenih vrijednosti, kulture, gospodarstva i prirodnih ljepota. Drago mi je da su nedavno provedeni izbori u Makedoniji prošli u demokratskom i mirnom ozračju bez nepravilnosti, jer Makedonija treba stabilnu političku situaciju i Vladu koja će provesti reforme nužne za bolji život svih svojih građana, a osobito mladih.Brine me ipak što se još uvijek u Makedoniji osjeća upliv pojedinih stranih diplomata koji čine sve da se formira Vlada prema njihovom ukusu a ne prema volji naroda izraženoj na izborima. Oni poduprti nevladinim organizacijama financiranih novcem Sorosevih zaklada cijelo vrijeme rade na destabilizaciji zemlje. Makedonija ima izuzetno važan geopolitički položaj i Europi mora biti važno što se događa u toj zemlji te zbog toga očekujem da EU shvati da mora imati važniju ulogu na tom području ukoliko želi mir i stabilnost na cijelom Zapadnom Balkanu.
Nedavno ste se vratili iz Amerike gdje ste bili na Molitvenom doručku s predsjednikom Trumpom. Kakve dojmove nosite s toga događaja?
Ove sam godine drugi put sudjelovala na molitvenom doručku u Washingtonu na kojem se okupilo više od 3000 sudionika iz cijeloga svijeta. Bez obzira na razlike u razmišljanjima koje imamo, molili smo zajedno kako bismo približili svoja stajališta za dobro naroda kojima služimo, svjesni da je Bog iznad svih nas i da njemu ništa nije nemoguće. Zaštita ljudskog dostojanstva, sloboda vjeroispovijesti, borba protiv terorizma i pouzdanje u Boga da upravlja našim srcima prilikom donošenja odluka bile su ključne poruke ovogodišnjeg molitvenog doručka.U SAD-u sam posjetila i hrvatsku zajednicu u Washingtonu, a susrela sam se i s brojnim guvernerima, senatorima, kongresmenima i političarima koji su se istaknuli u zaštiti i promociji općeljudskih vrijednosti kao i s predstavnicima brojnih organizacija i institucija civilnoga društva. U američkom senatu održala sam govor na Forumu o globalnom terorizmu i cyber prijetnjama. Iznimno mi je drago da su na moju preporuku, na 65. Nacionalnom molitvenom doručku prisustvovali i mladi hrvatski političari Klementina Karanović iz Majura, Nikolina Vrbančić iz Karlovca i Tomislav Katanović iz Križevaca koji su sudjelovali i u posebnom programu za mlade političare u Washingtonu.
Danas je svuda teško biti kršćanin, a najgore u Somaliji i Sjevernoj Koreji
Danas doista ni u kojem dijelu svijeta nije lako biti kršćanin. Gdje su kršćani sada najugroženiji, vjerujete li da će se naći mehanizmi i načini da se njihovom progonu stane na kraj ili moramo biti spremni na još jače udarce?
Zabrinjavajući podaci američke neprofitne organizacije Open Doors pokazuju kako je 2016. godina bila najgora godina kad se radi o progonu kršćana. Više od 215 milijuna kršćana u svijetu bilo je izloženo nekom obliku nasilja i progona, a oko 1200 crkava je uništeno ili oštećeno.Najgore mjesto na svijetu za život kršćana već 16. godinu zaredom je Sjeverna Koreja, slijedi je Somalija u kojoj se stanje u odnosu na prošlu godinu drastično pogoršalo radi djelovanja islamskih militanata koji u Somaliji nalaze sigurno utočište. Osim toga, u toj je muslimanskoj zemlji zadržan plemenski sustav – neformalni način upravljanja vrlo otporan na sve modele modernog upravljanja, uključujući i demokraciju, što znači da kršćani nemaju uopće pravo glasa u društvu. Kršćani koji se preobrate s islama suočavaju se s progonom, dok sama sumnja na preobraćenje vodi javnim smaknućima.U Siriji, koja je prije početka ratnih razaranja bila dom za 1,25 milijuna kršćana, danas ih, prema procjenama, na tom području nema niti 500 tisuća. To potvrđuje i organizacija Open Doors koja govori kako je između 50 i 80% kršćana već napustilo svoje domove u Siriji i Iraku zbog stalnih prijetnji diskriminacijom, progonom i nasiljem od strane islamističkihfunadamentalističkih grupa. Europski parlament donio je rezoluciju u čijoj sam izradi i ja sudjelovala a kojom su zločini ISIS/Daiša nad kršćanima u Iraku i Siriji nazvani genocidomte se na temelju toga mogu pokrenuti procesi pred Međunarodnim kaznenim sudom.No to nije dovoljno. Moramo učinkovitije djelovati kako bismo zaustavili progon kršćana i pomogli stanovništvu u Siriji i u Iraku, ali i u drugim dijelovima svijeta.
Prije nekoliko ste dana na Plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj u Strasbourgu, sudjelovali u raspravi o Izvješću o napretku BiH. Parlament ste nedavno predstavljali i na Konferenciji o šumarstvu i drvoprerađivačkoj industriji na Kupresu. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u toj državi, posebno položaj Hrvata? Uspijete li se tokom takvih boravaka u BiH susresti i porazgovarati s njima, onako izvan službenih okvira?
Federalizacija je jedini model za opstanak Bosne i Hercegovine
Duže vremena već upozoravam na probleme Hrvata u BiH i njihov neravnopravan položaj u odnosu na ostala dva naroda. Izvješće o napretku BiH koje je usvojeno u Europskom parlamentu prepoznaje federalizaciju kao model rješenja tog problema, što je bilo sadržano i u mojim amandmanima koji su i prihvaćeni. Tražimo jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda da mogu izabrati svoje političke predstavnike, da djeca imaju obrazovanje na njihovom materinskom jeziku, da se medijski programi emitiraju na svim trima službenim jezicima u BiH. Sve su to problemi s kojima se susreću Hrvati, a još k tome teško se nose s nezaposlenošću i odlaskom mladih iz zemlje, kao i izostankom investicija zbog blokade Sarajeva za svaki razvojni projekt koji treba doći na područje gdje žive Hrvati. Naravno da koristim svaku prigodu za susrete s pripadnicima našega naroda izvan Hrvatske. Tako sam se i prilikom sudjelovanja na šumarskoj konferenciji na Kupresu, u Livnu susrela s više od 300 Hrvata. Na javnoj tribini govorila sam o svojim aktivnostima u kojima se zalažem za prava Hrvata izvan Hrvatske, osobito u BiH i Republici Srbiji. Drago mi je da su oni imali brojna pitanja jer smisao bavljenja politikom i jest u dobivanju povratne informacije kako bi moje djelovanje moglo biti još bolje i učinkovitije.
Govorila sam ljudima da ne napuštaju HSS, ali mogu razumijeti one koji su ipak otišli
I na o HSS-u. Je li vaš status još uvijek „suspendirana“ što to točno znači i kako vidite budućnost te stranke s obzirom da je, zbog nezadovoljstva radom predsjednika Kreše Beljaka, u svim dijelovima zemlje napuštaju brojni dugogodišnji, kvalitetni članovi?
Što se tiče mog statusa, ja sam više od pet mjeseci suspendirana, o čemu sam doznala iz medija. Dok mi traje suspenzija izvan sam sustava članstva u HSS-u tj. nemam nikakva prava niti obveza prema stranci. Ni u jednom trenutku nisam bila pozvana da dam iskaz, žalila sam, jer imam pravo na to na temelju Statuta HSS-a, no moja žalba nije bila razmotrena, nego je bez razmatranja odbijena. To samo pokazuje političku tiraniju i apsolutni izostanak političke kulture Kreše Beljaka koji ne trpi one koji misle drugačije i koji je zapravo pribjegao komunističkim metodama političke eliminacije kako bi se zadržao na čelu HSS-a kako bi mogao u potpunosti uništiti stranku. Teško mi je gledati kako HSS iz dana u dan gubi svoje članove i podupiratelje. Čak i oni najstariji članovi HSS-a odlaze jer se jednostavno ne mogu nositi s načinom vođenja stranke i uništavanjem HSS-a. Ljudi koji su napustili stranku bili su više od 20 godina članovi HSS-a. Žao mi je što se jedna od najstarijih hrvatskih stranaka koja je oblikovala hrvatsku političku povijest svela na to da se mnogi ugledni HSS-ovci srame reče da su u HSS-u. Nekoliko sam puta pozivala sve članove da ostanu u stranci i unutar nje se bore za promjene, no njihove odluke su bile drugačije i to moramo poštivati. Stranka ima svoje vrijednosti, svoje korijene. Vrijednosti čine razliku između političara i političkih stranaka. Iznimno mi je drago da sam tijekom svoga posjeta SAD-u imala priliku razgovarati s devedesetogodišnjim dr. Anderejom Mačekom, sinom dr. Vladka Mačeka, jednog od predsjednika i velikana HSS-a. Taj susret me je još dodatno učvrstio u stavu da se HSS mora vratiti svojim korijenima, a oni koji žele mijenjati vrijednosti HSS-a trebali bi potražiti drugu stranku.
Čekamo da Državno odvjetništvo riješi kaznene prijave protiv Beljaka
Može li se i od vas očekivati napuštanje HSS-a kojeg vodi Beljak te formiranje stranke pod nekim drugim nazivom, koja bi i dalje slijedila nauk Braće Radić?
Ja sam u HSS ušla prije Kreše Beljaka, u mojoj kući su se obnavljali ogranci HSS-a i za razliku od Beljaka ja živim vrijednosti na kojima je HSS utemeljen. Stoga, ako netko treba otići iz HSS-a, to je Beljak a ne ja. Ja surađujem s članovima stranke a što se tiče Kreše Beljaka, na njega više neću trošiti riječi jer on nije dostojan biti predsjednik HSS-a. On će vrlo brzo doživjeti svoj politički fijasko i politički pad, a s njime nažalost stradat će i HSS. Jer ovo što se događa u HSS-u nije samo pitanje Statuta stranke, već je to i pitanje poštivanja Zakona. Krivotvorenje je kazneno djelo, a u HSS-u su krivotvorene skupštine i potpisi delegata. Očekujem da Ministarstvo uprave sada da svoj pravorijek o tome a ne da se čekaju lokalni izbori te da se zbog utvrđenih nepravilnosti za koje su Beljak i njegovi podupiratelji odgovorni kazni cijela stranka i lokalne organizacije onemugućavanjem sudjelovanja na izborima. Također očekujem da državno odvjetništvo pokrene postupak protiv Beljaka zbog krivotvorenja skupština i falsificiranja potpisa delegata te da izvijesti cjelokupnu javnost što je poduzelo po više predmeta koji su kod njih uloženi protiv Kreše Beljaka sa vro ozbiljnim optužbama za kriminal, a o čemu su neki svjedoci i ovih dana govorili u medijima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
