Križevačka inicijativa za neradnu nedjelju ne bi trebala biti usamljena, dala je naslutiti Kolinda Grabar-Kitarović kad je u nedjelju primila predstavnike Hrvatskog saveza za nedjelju i podržala njihovu inicijativu uvođenja neradne nedjelje.
Najavila je da će od resornih ministarstava tražiti razmatranje tog prijedloga i donošenje zakonskih rješenja koja će štititi radnika i pomagati obitelji.
Majka dvoje djece Jasmina Rušak istaknula je kako je nedjelja dan za obitelj stoga joj je dobro došla odluka predsjednika Uprave KTC-a Ivice Katavića koji je odlučio da njegovi radnici neće raditi nedjeljom.
Marijana Petir, bivša europarlamentarka, istaknula je kako je nedjelja dan za obitelj. To je najčešći razlog za uvođenje neradne nedjelje, slaže se 82 posto građana. To su naveli u istraživanju u suradnji s agencijom Promocija plus u veljači ove godine, piše Novac.hr.
“Kada je riječ o posljedicama po gospodarstvo, podaci Porezne uprave pokazuju da je promet najveći petkom, a ne nedjeljom, stoga nema opravdanih razloga da se rad trgovina nedjeljom ne regulira”, pojasnila je Petir, piše RTL.
Najviše su za neradnu nedjelju u Dalmaciji i Slavoniji. Velika je potpora u manjim naseljima. Također, što je veća obitelj, to je i veća podrška neradnoj nedjelji.
Plenkovićeva Vlada blokirala prijedlog UiO
Udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras taj prijedlog blokiraju ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.
No, postojeći zakon omogoćuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
