U razgovoru s Hassanom Haidarom Diabom za Večernji list predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac govori o inicijativi Ante Đapića i udruge U ime obitelji, kojom se želi promijeniti način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, kao i o svojem odnosu s premijerom Plenkovićem te opstanku Vlade i skidanju HOS-ove ploče u Jasenovcu.
Je li inicijativa, koju pokreću Anto Đapić i Željka Markić, kojom se želi ukinuti način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, zapravo antisrpska?
To je antimanjinska inicijativa. Centar napada uperen je protiv Srba, protiv Samostalne demokratske srpske stranke i protiv mene. To je pokušaj da se još jednom zloupotrijebi institut referenduma s dvostrukim ciljem. Da se obnovi antimanjinsko raspoloženje u Hrvatskoj, posebno antisrpsko, i da se pokuša destabilizirati Vladu desnog centra i smirenje koje je donijela ta Vlada nakon izbora 2016., a koja je izvukla zemlju iz ultrakonzervativnog projekta i populističke nacionalističke politike i atmosfere. To hoće oni koji pokreću inicijativu, a pritom zaboravljaju da je pitanje manjina regulirano međunarodnim ugovorom. Prije svega, Pristupnim ugovorom s EU koji je prihvaćen na referendumu, uključujući i aneks. Ako bi netko sad drugim referendumom želio suspendirati dio tih ugovora iz sporazuma, to bi značilo ulaženje u sukob s EU, kao i s temeljima EU, a to su temelji slobode i prava.
S druge strane, neke manjine, poput mađarske, češke i talijanske, imaju bilateralni ugovor u kojem je definirano da će Hrvatska štititi ovaj model. Ti ljudi žele napraviti nered u zemlji i Europi i u odnosima sa zemljama koje su važne za Hrvatsku kao njezini susjedi ili partneri.
Djeluju li Željka Markić i njezina udruga sami ili imaju pozadinu iz koje ih netko gura? Što oni konkretno žele?
Mislim da su oni dio mreže ultrakonzervativnih organizacija bliskih dijelu Katoličke crkve kojoj hrvatsko katoličko narodnjaštvo ne odgovara i koji žele obući hrvatsku Katoličku crkvu, a time i hrvatsku politiku u ultrakonzervativni projekt za koji imaju podršku dijela ljudi u Crkvi i dijela ljudi u zemlji, ali i dijela ljudi izvan zemlje.
> U ime obitelji: Hoće li Sabor zaštititi 180.000 radnika od iskorištavanja neplaćenim radom?
Oni žele ograničiti politički pluralizam u zemlji, po mogućnosti suspendirati ga do političke irelevantnosti.
Oni žele suspendirati moderne vrijednosti politike kao što je sekularizam, a čude se kada se negdje drugdje u svijetu obnavljaju pokreti koji nisu sekularni i gdje se uništavaju države koje su desetljećima bile moderne i sekularne i brane bilo koju vrstu opasnih konzervativnih vjerskih ideologija.
Oni zapravo zagovaraju novu vrstu totalitarizma i to treba javno reći.
Smatrate li vi da je način na koji se nacionalne manjine biraju u Sabor dobar i pošten?
Ako mene pitate kao zastupnika Srba, ja znam bolji način. Mi smo ga i predložili 2010., ali nažalost, zbog utjecaja na Ustavni sud dijela političkih aktera, to rješenje je suspendirano iako ga je Sabor prihvatio velikom većinom zastupnika, mnogo većom od dvije trećine.
> U Hrvatskoj nacionalne manjine odlučuju o većini, dok u Europi ne postoji takva praksa!
Ovo rješenje diskriminira manjine na različitim mjestima jer se moraju izjasniti za koga će glasati, na bijelim ili za roza listićima, moraju reći jesu li Srbi ili nisu Srbi. To su neugodne okolnosti kojih po Ustavu ne bi smjelo biti. Postoje i druga rješenja, ali sva ona moraju biti dogovorena s predstavnicima nacionalnih manjina i njihovim ključnim institucijama. Organizirati referendum o ljudskim i manjinskim pravima u zemlji u kojoj još uvijek postoji antimanjinski sentiment, u zemlji u kojoj se još uvijek krše manjinska prava, to predstavlja vrlo opasan projekt. Uskratiti pravo manjinama da se čuje njihov glas i da biraju svoje predstavnike, danas kada je prilika da se izbore za što je moguće bolji način života i bolju poziciju u Hrvatskoj, predstavlja nesavjesnu politiku.
Ako su manjine bile dobre u vrijeme međunarodnog priznanja, u vrijeme pristupanja Vijeću Europe, u vrijeme pristupanja EU i NATO-u, i stalno smo se hvalili kako je to jako važno i kako trebamo naprijed, i sada kada te manjine trebaju učiniti nešto za sebe, za svoju zajednicu, onda kažu: Oni su korupcionaši zato što traže da sela imaju struju, putove koji su asfaltirani…
Prednjači li Hrvatska po pravima nacionalnih manjina u odnosu na susjedne zemlje?
Hrvatska je u nekoliko razdoblja imala vrlo pozitivan trend u razvijanju ljudskih prava i prava manjina. Sve se pogoršalo kada smo postali članica EU.
> Koliko glasova predstavnici nacionalnih manjina moraju dobiti da bi završili u Saboru?
Sve se pokrenulo u trenutku kada su ultrakonzervativne snage smatrale: “E, mi smo sada članica EU i možemo raditi što hoćemo.”
Je li u redu da nacionalne manjine budu odlučujući faktor pri stvaranju većine u Hrvatskom saboru, kao što je sada slučaj?
Ne odlučuju manjine uvijek. Zapravo je bilo vrlo malo prilika u kojima su manjine odlučivale hoće li neka Vlada opstati ili neće. Bilo je to u samo dva slučaja. Prva situacija bila je od 2010. do 2011. u završnoj fazi pristupanja Hrvatske EU. Na mene je dio unutarnjih hrvatskih faktora vršio pritisak, čak ne mnogo političkih koliko drugih interesnih tajkunskih skupina. Nije im odgovaralo da u tom trenutku Hrvatska završi pregovore. I drugo – vanjski pritisci.
> UiO: Javite nam se za volontiranje za referendum o boljem izbornom sustavu!
Nisam popustio nijednim pritiscima jer sam smatrao da je iznimno važno za Hrvatsku da postane članica EU. Jer, ako neće tada, pitanje je kada će! Da je kojim slučajem zakasnila koju godinu, kada je došla ekonomska i financijska kriza, migrantska kriza… veliko je pitanje kada bi i pod kojim uvjetima Hrvatska ušla u EU. Smatrali smo da je to tada bilo važno i nismo htjeli rušiti Vladu. I sada je bio ovaj raskid koalicije s Mostom. Tada su doista manjinski zastupnici svojom podrškom premijeru Plenkoviću i HDZ-u omogućili da stvori koaliciju s HNS-om. Smatramo da Hrvatskoj treba stabilna Vlada demokratskog centra koja neće biti narušavana, destabilizirana, jer ionako imamo poprilično slabu politiku. Imamo poprilično nemoćnu državu kojom više upravljaju interesni krugovi, privatni interesi, različite vrste klanova nego političke strukture. To su bile jedine dvije situacije u kojima je manjina imala prevagu.
HOS-ova ploča u Jasenovcu je skinuta. Jeste li zadovoljni?
Pogledajte fasade u našem gradu Zagrebu, pogledajte ih u Osijeku, u Splitu, pa ćete vidjeti koliko imate “za dom spremni”. Koliko imate ušatih u? Koliko imate “smrt Srbima”? Nažalost, to nikom ne smeta. Pogledajte ulice koje postoje, “10. travnja”, “Mile Budaka”… pogledajte što ljudi pjevaju o poglavniku, što pjevaju ljudi poput Thompsona, o Jasenovcu i Gradiški Staroj, onda će vam ploča u Jasenovcu doći kao konzekvencija, kao nužna posljedica svega toga, kao događaj u nizu.
> HHO: naslovnica Novosti je opskurni primjer govora mržnje i poziva na ubojstvo Thompsona
Mene boli šutnja i okretanje glave. Ne zbog Srba, Židova ili Roma, mene to boli zbog hrvatske djece, hrvatske budućnosti. Da je takva ideologija imala budućnosti, ona bi opstala. Toleriranje i nedjelovanje i miješanje stvari, znate, kažu da su na toj ploči imena HOS-ovaca koji su bili u Domovinskom ratu i obranili Hrvatsku, svaka čast onima koji su branili zemlju, ali to nisu smjeli imati ni 1990. pa ni danas.
Zašto Plenković šuti, a Sanader je brzo reagirao i otklonio sve ustaške znakove i simbole?
Sanader je imao snažnu kartu u rukama kojom je mogao ušutkati svakoga, a to je Europa. Plenković danas nema tu kartu. On ima veliku odgovornost u tome da HDZ povede odlučno u smjeru u kojem će spriječiti obnovu ekstremizma i ultrakonzervativizma. On treba učiniti sve, bez obzira na to dolazi li to izvana ili iz redova njegove stranke, da pošalje jasnu poruku da to neće biti njegova stranka ni politika zemlje u kojoj će on biti premijer. To od njega očekuje većina građana, ne samo pripadnici nacionalnih manjina. Čeka ga povijesni trenutak da to učini, sad ili nikada.
Može li Plenković umrtviti radikalnu desnicu unutar HDZ-a?
Ako HDZ još jednom posrne pred udarom nacionalističkog desnog krila ultrakonzervativnog pokreta i grupa u Hrvatskoj, on se sigurno neće moći oporaviti na način na koji ga je Plenković oporavio nakon 2015. i 2016. S ovako lošom opozicijom, Plenković ima dodatne teškoće sa svojima u stranci. Zato mi se čini da je i za njega i za vladajuću koaliciju imperativ na tome da nastave dijalog, ali i da pokažu gabarite unutar kojih politika u Hrvatskoj može ići ili ne može ići.
Kakva je vaša suradnja s Andrejom Plenkovićem?
Mi smo partneri. Ja sam čovjek od strpljenja i čovjek koji drugima daje priliku, ali smatram da je moja obaveza kazati. Kao što kažem javnosti, tako je moja obaveza da kažem i partneru. A Plenković i HDZ su naši partneri. Razgovaramo otvoreno i sa strpljenjem, ali i sa sve više briga.
Hoće li ova Vlada HDZ-a i HNS-a opstati do kraja mandata?
Ova Vlada ima sve pretpostavke da opstane ako se suprotstavi ovom pokušaju desnog vala. Hrvatskoj bi u ovom trenutku, zbog procesa koji se događaju u SDP-u, s pokušajima ljudi s desne ultrakonzervativne i ultranacionalističke scene da destabiliziraju Plenkovićev smjer politike, donijelo ozbiljnu političku neizvjesnost, a bili bi to i treći izbori u nepune dvije godine. Zamislite da SDSS izađe iz Vlade zbog ploče u Jasenovcu. Pa imali smo već sve razloge ovog svijeta, moralne, političke, povijesne da se suradnja prekine, ali što bi ostalo u političkom životu zemlje i od onih koji vode politiku? Dali smo priliku da se to riješi. Dat ćemo priliku da se riješe i druga pitanja o reformama neophodnima za ovu zemlju, ali i odlučno kazati “ne” onima koji bi ponovno jahali na valu najdesnijeg nacionalističkog i profašističkog političkog projekta.
Je li paljenje srpskih Novosti izravna prijetnja Srbima?
Ja se nikada nisam hvalio prijetnjama koje primam. Oni koji pale novine, koji govore jezikom mržnje, koji govore jezikom poticanja na nasilje, na netoleranciju, zadnji su koji mogu sebi davati pravo govoriti o domoljublju. Njihova domovina je mržnja, a ne uređeno društvo.
Moja je zadaća štititi one s kojima radim. Da omogućim svom susjedu da ima miran vikend.
I, istovremeno, da Srbi u Hrvatskoj ne gledaju kako se pale jedine novine koje imaju ćirilične tekstove, novine u kojima pišu najbolji hrvatski novinari. “Novosti” žele slobodu, pravednost i zakonitost u ovoj zemlji.
Kako komentirate događaje unutar SDP-a?
Tamo su mnogi ljudi koji su meni jako bliski i veliki prijatelji. S iskrenim žaljenjem pratim što se događa u SDP-u jer sam socijalist. Volio bih da jedna socijaldemokratska stranka doživljava procvat, progres, jer vlast treba opoziciju, snažnu i uvjerljivu, koju narod sluša. Brine me ovo što se sada događa u SDP-u. Ako ne mogu sami sebe dovesti u red, kako će vlast i zemlju dovesti u red? To je velika šteta. Što prije SDP nađe ključ za izlazak iz svoje krize, to bolje za sve koji njemu nešto znače, to bolje za Hrvatsku i Vladu čiji sam dio koalicije.
Je li HNS izgubio ili dobio ulaskom u koaliciju s HDZ-om?
Sigurno da je izgubio – pola svojih zastupnika i dobar dio svojih članova. S druge strane, ušao je u projekt koji je spriječio novu neizvjesnost u Hrvatskoj. Vidim da se trude i rade na posebno važnim stvarima, kurikularnoj reformi, ekonomskim temama… Ako ova Vlada izgubi, izgubit će i oni. Zato im mora biti interes da Vlada ne samo opstane nego bude i uspješna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
