Ministar Ćorić otkrio tko će biti izuzet od neradne nedjelje

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić objasnio je tko će biti iznimke od zabrane rada nedjeljom koju je najavio premijer Andrej Plenković, što je bilo i predizborno obećanje uoči parlamentarnih izbora prošle godine.

U vezi Zakona o trgovini Plenković je rekao da on podrazumijeva pitanje zabrane rada nedjeljom, osim u 16 nedjelja tijekom godine, a vodilo bi se računa o načelu razmjernosti.

> Plenković najavljuje neradnu nedjelju: Isto je obećao uoči parlamentarnih izbora

“Vlada želi ispuniti svoje programsko obećanje, a to je da nedjelja bude dan rezerviran za prijatelje i obitelj i to za sve naše građanke i građane. Većina građana po anketama koje smo radili podupire neradnu nedjelju u trgovinama jer je to veliki sektor koji je najizloženiji radu nedjeljom.”, rekao je ministar Ćorić u RTL-u Danas.

Veliki poslodavci kažu da bi 10 posto zaposlenih moglo ostati bez posla. Što će vlada učiniti za te ljude ako dođe do toga?

Proteklih smo godina svjedoci da Hrvatska ima nedostatak radnika. U cijelom nizu sektora imamo problem s radnom snagom i mislimo da neradna nedjelja ne bi dovela do otpuštanja. Svi koji tako olako stavljaju u koš s drugim danima misle da je profit najvažniji trebali bi možda osam sati provesti na blagajni pa onda komentirati kako to izgleda.

Bi li se zabrana odnosila na sve trgovce ili bi bilo iznimki poput benzinskih crpki?

Što je više iznimki, to je zakon ranjiviji pred Ustavnim sudom i upravo zbog toga će iznimke biti minimalne, to će biti samo trgovine u onim objektima koji su infrastrukturno važni, poput zračnih luka, kolodvora, benzinskih crpki i bolnica, ali neće ih biti previše.

Znači li 16 nedjelja to da Vlada računa na sezonu od tri mjeseca i potrošački prosinac?

16 nedjelja pretpostavlja mogućnost da vrh turističke sezone plus nekoliko tjedan oko blagdana budu pokriveni i da trgovački lanci, koji se najviše opiru, mogu namiriti najveći dio potrošnje koja se tada odvija.

U ostalim nedjeljama će se prometi prirodno preliti na dane oko vikenda, kada i jesu najveći prometi, prema fiskalizaciji.

Planira li vlada prodati državne udjele u Podravci?

To ne da nije točno nego u narednom razdoblju očekujemo od Podravke da se širi i preuzima druge firme na tržištu i poveća obujam svog poslovanja. Podravka će ostati u vlasništvu države koliko je i sada.

Plenkovićeva Vlada blokirala prijedlog UiO

Podsjetimo, udruga U ime obitelji godinama poziva poslodavce velikih trgovačkih lanaca, kao i poslodavce svih nenužnih djelatnosti u Hrvatskoj, da omoguće svojim zaposlenicima da nedjelje i blagdane mogu provesti sa svojim obiteljima, a ne na radnom mjestu.

Još je 2017. godine udruga U ime obitelji podnijela Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.

Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.

Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Statistički i znanstveni pokazatelji

Reguliranje odnosno ograničavanje rada nedjeljom u skladu je i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je usvojio EP i koja mora biti implementirana u zakonodavstva članica do 2022. Neravnotežom između poslovnog i privatnog života osobito su pogođeni radnici u maloprodaji u kojoj u nas radi oko 82.000 tisuće žena.

Podaci Ministarstva financija RH – Porezni odjel (ISPU), objavljeni u travnju 2018., pokazuju da je promet u trgovinama nedjeljom najmanji, unatoč uvriježenoj praksi rada trgovina nedjeljom.

“Očekivali smo kako će Sabor RH, prije kraja mandata aktualne vlasti (kao što je najavljeno) donijeti Zakon o izmjenama i dopunama zakona o trgovini kojim bi se osigurale slobodne/neradne nedjelje i blagdani, sukladno iskazanim stavovima građana kroz nekoliko reprezentativnih istraživanja.”, istaknuo je uoči parlamentarnih izbora Hrvatski savez za nedjelju.

Različita sociološka istraživanja, uključujući i ono koje je za potrebe Hrvatskoga saveza za nedjelju provela IPSOS agencija (2017.), pokazuju petnaestogodišnje kontinuirano većinsko opredjeljenje naših građana za slobodnu nedjelju (60% do 80%).

U našem civilizacijskom krugu nedjelja se uvriježila kao nezamjenjivi dan tjednog odmora. Zaposlenost žena i podizanje djece nisu inkompatibilne aktivnosti ako postoji dobro razvijena institucionalna podrška zaposlenoj ženi majci. Stvarnost pokazuje ogroman deficit institucionalne podrške: standardna praksa još uvijek je gotovo isključivo petodnevni radni tjedan predškolskih odgojno-obrazovnih institucija. Državni zavod za statistiku iskazuje da je u veljači 2018. u trgovini radilo 103.487 žena, od kojih 76.543 u maloprodaji (71%). Prema podacima istog Zavoda, 2010. godine 61% zaposlenih žena u trgovini bilo je mlađe od 40 godina, a čak 47% imalo je između 18 i 34 godine.

U zemljama članicama EU praksa je raznolika, a u Hrvatskoj se često kao argument za potrebu rada trgovina nedjeljom navodi naša orijentiranost na turizam. Rad nedjeljom, uz neke izuzetke, brane Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Luksemburg, a propisani broj nedjelja godišnje u kojima trgovine mogu raditi imaju Poljska, Nizozemska, Slovenija, Španjolska… Izvan EU Norveška, a u Švicarskoj trgovine ne rade nedjeljom. Najveći broj naših turista dolazi iz zemalja u kojima se nedjeljom ne radi, pa ih ne bi iznenadilo niti da je to slučaj u Hrvatskoj.

Konačno, građani su se u različitim anketama jasno odredili i iskazali svoj stav da ne žele rad trgovina nedjeljom i blagdanima, kao i da žele zakonsko reguliranje radnog vremena u trgovini.

Izvor: narod.hr/rtl.vijesti.hr