Novi saziv Hrvatskog sabora na izborima 11. rujna moći će birati nešto manje od 3,8 milijuna birača, gotovo isto kao i na posljednjim parlamentarnim izborima lani u studenome.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović u petak je, naime, zaključila popis birača za prijevremene parlamentarne izbore na kojemu ukupno bilo upisano 3.799.609 birača, što je za 8.268 birača više nego za izbore u studenome 2015., kada ih je ukupno bilo upisano 3.791.341.
S prebivalištem u Hrvatskoj, po općinama i gradovima, za ove je izbore upisano 3.740.200 birača, od čega se prethodno registriralo njih 11.267, gotovo upola manje u odnosu na studeni 2015., kad je prethodno registriranih bilo 21.417.
Veći je, međutim, broj aktivno registriranih. Naime, bez prebivališta u Hrvatskoj aktivno se za rujanske izbore registriralo 59.409 birača, a za parlamentarne izbore lani u studenome bilo ih je 36.276.
Podsjetimo da Ministarstvo uprave ima dva sustava za vođenje evidencije o broju birača (registar birača i popis birača).
“HZZO i Državni zavod za statistiku još uvijek procjenjuju da je nas odraslih punoljetnih građana u RH 3,5 milijuna, a znamo da smo na zadnjim izborima imali oko 3,8 milijuna ljudi koji su bili na popisu birača s pravom glasa, od kojih su jedan mali dio bili iz dijaspore”, rekla je za narod.hr u siječnju ove godine dr. Natalija Kanački, članica Upravnog odbora U ime obitelji.
Najveću sumnju u vjerodostojnost prethodnih izbora i dalje donosi činjenica da imamo dva popisa birača. „Trenutno imamo jedan broj u registru i jedan broj koji se svako malo izvlači i ustvrdi se da je to stvaran broj birača. Zadnja odluka Ustavnog suda se opet veže na registar za kojeg svi potvrđuju, pa i Ministarstvo uprave, da je neažuran broj“, govorio je odvjetnik Krešimir Planinić, dodavši kako stvarno stanje nije takvo.
„Ministar Bauk je kontinuirano uvjeravao da je potrebno 450 000 potpisa kod izjašnjavanja referendumske inicijative – protivno građanskim inicijativa svih vrsta“, ustvrdio je Planinić.
Podsjetimo, “U ime obitelji” je prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijalna glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako. Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.
U kolovozu prošle godine tadašnji ministar uprave Arsen Bauk potvrdio je kako u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna birača.
“Po popisu stanovništva u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je ministar Bauk za Nacional.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
