Ministrica Juretić: Osniva se radna skupina za Obiteljski zakon

Ministarstvo socijalne politike i mladih osnovat će radnu skupinu stručnjaka s područja obiteljsko-pravne zaštite, temeljem čijeg će mišljenja Vlada zauzeti stav o eventualnom pristupanju izmjenama, dopunama, odnosno izradi novog Obiteljskog zakona, rečeno je u srijedu na sjednici Vlade.

Ustavni sud zatražio je dostavu obavijesti u vezi s eventualnim pokretanjem postupka izmjena, dopuna ili donošenja novog Obiteljskog zakona, s obzirom na to da je zaprimio deset prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti tog zakona s Ustavom RH.

“Ukoliko Vlada odluči da zakon neće mijenjati niti donositi novi, Ustavni sud od Vlade traži da se u roku od 60 dana detaljno očituje na sve prigovore na taj zakon”, rekla je resorna ministrica Bernardica Juretić.

Podsjetila je da se u tim prijedlozima osporava ustavnost niza odredbi Obiteljskog zakona, među kojima su odredbe koje uređuju informirani pristanak djeteta na medicinske zahvate, zaštitu obiteljskog doma, način uređivanja roditeljske skrbi nakon razvoda braka roditelja, ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem, pravni položaj izvanbračne zajednice, ostvarivanje prava osoba lišenih poslovne sposobnosti i dr.

Stoga će, kako bi što kvalitetnije odgovorili na zahtjev Ustavnog suda, Ministarstvo socijalne politike i mladih osnovati radnu skupinu stručnjaka s područja obiteljsko-pravne zaštite, koja će razmotriti sve učinke koje je Obiteljski zakon proizveo te svaku od pojedinih primjedbi na osporene institute, nakon čega će se zauzeti stav o pristupanju izmjenama, dopunama, odnosno izradi novog Obiteljskog zakona, najavila je Juretić.

Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske podnijelo je među inima, više odvjetnika, Hrvatska odvjetnička komora, Udruga za potporu posvajanju djece „Adopta“, Autonomna ženska kuća Zagreb – žene protiv nasilja nad ženama, Udruga „U ime obitelji“, aktivist za ljudska prava Kristijan Grđan i drugi.

Ustavni sud od Vlade traži očitovanje na zakon koji je stupio na snagu 1. studenoga prošle godine. Primjedbe koje su mu podnesene istovjetne su onima koje je Ustavni sud dobio u zahtjevima za ocjenom ustavnosti prethodnog Obiteljskog zakona, a koji je taj sud suspendirao u siječnju prošle godine, svega četiri mjeseca nakon što je stupio na snagu.

SDP-ovo uvođenje kaosa nametanjem lošeg Obiteljskog zakona

O Obiteljskom zakonu iz 2014., najavljivanom dvije godine ranije, javna rasprava provedena je u rujnu 2013., kada su profesori obiteljskoga prava s četiriju hrvatskih sveučilišta upozoravali kako do nacrta prijedloga Obiteljskoga zakona nije trebalo ni doći, već je postojeći Obiteljski zakon trebalo poboljšati (u 10 posto sadržaja).

Zakon je SDP-ova saborska većina donijela 6. lipnja 2014., a stupio je na snagu 28. lipnja 2014. Prvi put u hrvatskoj povijesti Ustavni je sud, u rekordnom roku, neustavnim i nezakonitim proglasio odredbe netom donesenog zakona zbog moguće velike štete koje bi primjena Zakona mogla izazvati.

Bez čekanja konačne odluke Ustavnog suda, radna skupina Ministarstva socijalne politike i mladih, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva (članovi nisu poznati javnosti), u samo 13 dana nakon odluke o suspenziji preuredila je zakon koji ima 306 stranica i 563 članka za novo izglasavanje u Saboru.

Novi Obiteljski zakon donesen je 18. rujna 2015. s 84 glasova “za”, 22 “protiv”, 8 suzdržanih zastupnika, te je stupio na snagu 1. studenog 2015. Novi Zakon pokazao se kao kozmetička promjena Obiteljskog zakona iz 2014.

Podsjetimo, prof. dr. sc. Dubravka Hrabar prilikom donošenja zakona koji je stupio na snagu 1. studenoga rekla da je plitički nekorektno slati Obiteljski zakon u proceduru tada i da se tim postupokom ministrica Opačić ruga Ustavnom sudu.

“To je nevjerojatno, politički nekorektno, ali ne mogu ulaziti u politiku. Ono što je zabrinjavajuće je to da je ministrica Opačić dala kratki vacatio legis (vrijeme između donošenja zakona i njegove primjene), dakle, ajmo reći da će se zakon donijeti 15. rujna, ili tu negdje i da će 1. studenog stupiti na snagu. To nisam nikad vidjela. Proučavala sam ranije propise, koliko je prošlo od donošenja do stupanja na snagu i primjene, a to je bilo sedam i pol do devet mjeseci. Još nisam vidjela ni za jedan propis tog tipa gdje se nešto jako mijenja da imate mjesec i pol dana, do prvog studenog. Baš će biti Dušni dan, možda i simbolički? Vacacio legis odudara od svih do sada. Ovaj zakon se primjenjuje na sve hrvatske građane u bilo kojem institutu, jednom ili više njih. Ministrica Opačić to požuruje, to je jasno, da ima barem nešto što je napravila. Taj vacatio legis je maksimalno dvojben, ne može vacatio legis biti mjesec i pol dana. Primjereno bi bilo, minimum minimuma, je šest mjeseci. To neka izvoli objasniti narodu i zastupnicima zašto tako brzo?”, upozorila je prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, predstojnica Katedre za obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, sredinom rujna prošle godine.

“Ministrica Opačić može pričati o tome da su prošli edukaciju centri i suci, što moguće da je i točno, ali na zakon iz 2014. godine, ne na 2015. Ona kaže da je neke stvari promijenila, ako ih je malo promijenila da bi edukacija bila važeća onda znači da se izruguje Ustavnom sudu, koji joj je ukinuo zakon. A ako je promjena velika onda treba nova edukacija, ako je bitno drukčiji zakon onda znači da nema edukacije. Ako kaže da je isti zakon i da vrijedi ona edukacija koju su proveli za 2014. znači da ga nije promijenila. Ako ga je promijenila znači da je premalo vrijeme čekanja. Ministrica to forsira, ruga se Ustavnom sudu, ruga se svima nama, ruga se struci”, ističe prof. Hrabar.

Ustavni sud rekao je svoje

Građanska inicijativa “U ime obitelji” podnijela je Ustavnu tužbu koja je dovela do toga da je Ustavni sud proglasio da je zakon loš i neusklađen s Ustavom RH. Dali su primjedbe i prijedloge da se briše više od 50 članaka.

Radna skupina, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva (članovi nisu poznati javnosti), u samo 13 dana nakon odluke Ustavnog suda preuredila je zakon koji ima 306 stranica i 563 članka.

Zanimljivo je i da je u četvrtoj po redu “javnoj” raspravi ministrica odbila 90 posto primjedbi stručne i zainteresirane javnosti. Nisu uvaženi prigovori 76 socijalna radnika.