Oporbeni saborski klubovi žestoko su se u utorak navečer usprotivili novom Zakonu o pravobranitelju za djecu ocjenjujući da vladajući njime žele smijeniti aktualnu pravobraniteljicu Ivanu Milas Klarić, pri čemu je SDP-ova Sabina Glasovac ustvrdila da Vlada donosi “lex Milas Klarić”.
> Pravobraniteljica za djecu brani SDP-ovu vladu umjesto djecu
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu po hitnom postupku nakon što je Ustavni sud u ožujku postojeći zakon ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donesen običnom većinom a ne većinom svih saborskih zastupnika koja je potrebna za organske zakone, rekla je ministrica demografije, obitelj, mladih i socijalne politike Nada Murganić predstavljajući zakon.
“Ustavni sud je stavio van snage postojeći zakon ali nigdje nije dao naputak da se petlja u sadržaj i kroz prijelaznu i završnu odredbu definira da će prestati mandat postojećoj pravobraniteljici”, kazala je Glasovac ustvrdivši da zato taj zakon može nazvati lex Milas Klarić.
Glasovac drži da bez stabilnog mandata pravobraniteljice za djecu, koji traje osam godina, nema neovisnosti te institucije i da se naprasitim pokušajem prekida tog manadata novim zakonom narušava ta neovisnost.
> Pravobraniteljica za djecu predlaže donošenje “lex Milas Klarić” kako bi zaštitila svoju poziciju?
Klub SDP-a, koji neće podržati predloženi zakon, smatra da neusvajanje izvješća u Saboru ne bi trebao biti razlog za smjenu pravobranitelja za djecu, a protiv je i prijedloga da Sabor može tražiti izvanredna izvješća pravobranitelja.
“Želimo spriječiti političku smjenu, ali kada uzmemo u obzir da ministrica Murganić kaže kao obrazloženje ja i HDZ mislimo da ste vi SDP, mislim da je jasno, ako je to točno, o čemu se ovdje radi”, rekla je Glasovac.
Ministrica Murganić opovrgnula je da se zakonom želi smijeniti Milas Klarić, ali i da joj je kazala kako “misli da je ona SDP i da ju zbog toga treba smijeniti”. “Naravno da to nisam rekla. Ja bih zaista posumnjala, a očito svi sumnjate, u nekakvu prosječnu inteligenciju, da bi išla izjaviti Milas Klarić da ja mislim da ste vi SDP i da zbog toga vas treba smijeniti”, kazala je Murganić.
Dodala je da se ne želi svesti na tračeve i da je to percepcija Milas Klarić da je zakon usmjeren protiv nje ali da ona nije time opterećena.
Podrška Murganić došla je od strane Ivana Pernara (Živi zid) koji je kazao da Milas Klarić ima dugu povijest lažnog optuživanja i da je lažno optuživala za mobing i svoje kolege na Pravnom fakultetu.
Nada Turina-Đurić (Klub nezavisnih zastupnika i HSU-a) ocijenila je da je prvo trebalo raspraviti izvješće pravobraniteljice a tek onda zakon a ne, kako je kazala, skrivati se iza odredbe o razrješenju pravobraniteljice stupanjem na snagu novog zakona. “Rasprava u ponoć u startu mi govori da ovdje nešto nije dobro”, rekla je.
Robert Podolnjak (Klub Mosta) predložio je da za proceduru izbora pravobranitelja za djecu bude nadležan Sabor, a ne kako je dosad bio slučaj da Vlada predlaže kandidate.
Ante Babić u ime Kluba HDZ-a najavio je amandman da pravobranitelja za djecu predlaže i bira Hrvatski sabor na prijedlog matičnog radnog tijela, a Marija Puh u ime Kluba HNS-a amandman da se omogući pravobranitelju pristup tajnim podacima.
Unatoč negodovanju oporbe što rasprava o ključnom dokumentu dolazi na dnevni red u kasne večernje sate, zastupnici su u polupraznoj sabornici raspravili i prijedlog Strategije regionalnog razvoja Hrvatske do 2020. godine. Klub zastupnika SDP-a i Klub nezavisnih zastupnika i HSU-a izuzeli su se iz rasprave zbog gore navedenog razloga.
Ministrica regionalnog razvitka i europskih fondova Gabrijela Žalac kazala je da je Strategija regionalnoga razvoja Hrvatske temeljni planski dokument politike regionalnoga razvoja kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja do kraja 2020. godine te način njihova postizanja.
Navela je da su Strategijom definirana tri strateška cilja politike regionalnoga razvoja i to: povećanje kvalitete života poticanjem održivog teritorijalnog razvoja, povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti te sustavno upravljanje regionalnim razvojem.
Obzirom na važnost donošenja strategije, istaknula je, potrebno je da bude što prije usvojena kako bi lokalne jedinice uskladile svoje strategije i odgovorile na predstojeće izazove.
Bez rasprave zastupnici su odradili i konačni prijedlog Zakona o zaštiti svjedoka.
Sabor sjednicu nastavlja u srijedu.
Podsjetimo, Milas Klarić zapravo “transparentno” (javno) zanemaruje činjenicu kako upravo na temelju volje parlamentarne većine Hrvatskog sabora izražene 10. lipnja 2016. godine, kada nije prihvaćeno njeno godišnje izvješće, ona više ne bi smjela obnašati dužnost pravobraniteljice.
“Neovisnost” ne znači da rad pravobraniteljice i njezina ureda s 18 zaposlenih (16 službenika i 2 zamjenika) ne smije biti podvrgnut nekom obliku nadzora. Neovisnost institucije pravobranitelja znači neovisnost u organizacijskom i financijskom djelovanju, kako je to propisano Pariškim načelima. Naime, Pariška načela jasno određuju što podrazumijeva pojam “neovisnost”: “Nacionalne institucije [za promicanje i zaštitu ljudskih prava] morale bi imati infrastrukturu pogodnu za neometano obavljanje djelatnosti, a napose adekvatno financiranje.
Svrha adekvatnog financiranja je omogućavanje nacionalnoj instituciji da ima vlastito osoblje i prostorije, kako bi bila neovisna od Vlade i slobodna od financijskog nadzora koji bi mogao utjecati na njenu neovisnost”. Organizacijska i financijska neovisnost te neovisnost u djelovanju ne znače nepostojanje nadzora nad radom pravobranitelja te odgovornosti za taj rad pred Saborom koji ih je, kao predstavničko tijelo građana, imenovao.
Godišnje izvješće koje pravobranitelji podnose Saboru ne predstavlja niti običan “izvještaj o stanju zaštite ljudskih prava”, već prvenstveno izvješće o njihovom radu i radu njihovog ureda, s obzirom da Zakon u čl. 18. st. 1. jasno određuje: “Pravobranitelj za djecu podnosi jednom godišnje izvješće Hrvatskom saboru o svom radu.”.
Stoga, premda njihov rad mora biti neovisan, evaluacija toga rada i njegovih rezultata od strane Sabora kao svojevrsnog “poslodavca” mora postojati, a jednako tako i odgovornost pravobranitelja u slučaju lošeg obnašanja dužnosti, kako je to slučaj s Milas Klarić.
Ivana Milas Klarić je 2014. uz protivljenje mnogih i veliku saborsku raspravu s 80 glasova za, 13 protiv i osam suzdržanih, u vrijeme Milanovićeve Kukuriku Vlade imenovana novom pravobraniteljicom za djecu, a prethodno je s tog mjesta s gotovo istim omjerom glasova razriješena Mila Jelavić.
Kad je stupila na dužnost, povukla je sve 83 primjedbe prošle pravobraniteljice za djecu na Obiteljski zakon kojega je SDP-ova ministrica Milanka Opačić najavljivala kao najvažniji projekt svog ministarstva. Kako je Milas Klarić i sama bila dio skupine koja je pisala zakon, opravdano se može govoriti o klasičnom sukobu interesa, a ne o brizi za poboljšanje zakona. Jer povući baš sve 83 primjedbe svoje prethodnice, i to u zakonu kojeg je kasnije Ustavni sud stavio potpuno izvan snage, ne može se nazvati brigom za one čiji će se životi regulirati prema njemu.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Hina/gs
