”Pozivamo sve ljude dobre volje da u subotu, 10. prosinca 2022., u 11 sati dođu na zagrebački Mirogoj, na obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava. Obilježavanje će se održati na groblju hrvatskih vojnika 1941-1945, koje je komunistička vlast oskvrnula 1945. godine i s kojeg su uklonjeni križevi i islamska nadgrobna obilježja”, stoji u pozivu zajednice žrtvoslovnih udruga kojeg potpisuje Marko Krznarić, URVH Hrvatski domobran.
”Pravo na označeni grob spada među važna ljudska prava i civilizacijska dostignuća. Dođite da se dostojanstveno i uz molitvu prisjetimo ljudi koji leže ispod mirogojskog travnjaka i još jednom pozovemo na obnovu tog dijela groblja!
>Tajna Mirogoja: Marko Krznarić o preoranim grobovima hrvatskih vojnika i kako je Tomaševićeva vlast ponovila zločin nad mrtvima
Na Mirogoju je obnovljeno groblje njemačkih vojnika iz Drugog svjetskog rata. U Hrvatskoj su uređena i održavana groblja i onih koji su napadali Hrvatsku.
Samo vojnici Nezavisne Države Hrvatske, katolici, muslimani, pravoslavci i drugi, nemaju dostojna obilježja iznad svojih grobova!
Vrijeme je da se to promijeni! Treba provesti projekt uređenja groblja, koji je već prihvatila zagrebačka Gradska skupština, a sadašnji saziv ga je zaustavio. Pozivamo gradsku i državnu vlast da učine sve kako bi se ovaj dio Mirogoja dostojno uredio u skladu s projektom i u što kraćem vremenu!
Međunarodni dan ljudskih prava na Mirogoju obilježit ćemo i paljenjem svijeća na grobu prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana te paljenjem svijeća na grobnom obilježju pokopane kozaračke i druge djece umrle u Drugom svjetskom ratu. Spomenik kozaračkoj djeci na polju 142 također treba biti dostojnije oblikovan.
>Marko Krznarić o preoranim grobovima hrvatskih vojnika na Mirogoju: Tomaševiću je sada problem naziv
Dođite 10. prosinca na Mirogoj i pokažite da se protivite svakoj diskriminaciji među ljudima!”, stoji u pozivu organizatora.
Što se zbilo 6. srpnja 1945.?
Kao što je Narod.hr ranije pisao, tadašnji ministar unutrašnjih poslova FDH Vicko Krstulović vlastoručno je potpisao naredbu broj 2.811/45 (Izvor: Zbornik dokumenata u knjizi ”Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 1945. Dokumenti”, nakladnik: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranja, Slavonski Brod, 2005. godine).
U njoj je među ostalim pisalo: ”Treba izbrisati svaki trag zloduha fašističke vladavine. Tako je potrebno i da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi, po kojima bi se razaznavalo mjesto, gdje su se dizala takva groblja. Stoga će te u pogledu tih groblja postupiti ovako: Ograde, zidove, plotove kao i druge predmete i sredstva treba odstraniti; vanjska obiležja na pojedinim grobnim humcima /krstove, ploče, konfesijske i sve druge znakove/ treba ukloniti tako da čitavo zemljište, koje je bilo odredjeno za groblje, bude poravnano. Prostore, na kojima su se nalazili grobovi, ne smije se upotrebljavati za pokapanje novih mrtvaca. Ovaj se prostor može upotrebiti kao rasadnik za ukrasno grobno bilje ili slične svrhe.”
Tako su netragom nestali grobovi, kosti preorane, a mjesto prepušteno zaboravu.
Obnova spomena
No, uspostavom Republike Hrvatske, obitelji tamo pokopanih vojnika i žrtvoslovne udruge sve glasnije traže da se tamo podigne barem spomenik.
Prikupljane su donacije, te je podignut i središnji križ na tom polju na Mirogoju. No ne i pojedinačni grobovi.
Marko Krznarić iz Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Osijek i Pero Šola iz Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka – ogranak Đakovo, počeli su prije desetak godina borbu za vraćanje grobova hrvatskih vojnika na Mirogoj.
S obzirom na to da je riječ o javom gradskom groblju, trebalo je ishodovati niz dozvola.
Marko Krznarić za Narod.hr prisjetio se kako je sve teklo.
Nova vlast u Zagrebu sve je zaustavila
Kaže da su od pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića dobili mnoga obećanja, no da se ništa od toga nije bilo ostvarilo sve dok nisu za pomoć zatražili Brunu Esih i Krešimira Kartela, koji je tada bio potpredsjednik zagrebačke Skupštine, iz stranke Neovisni za Hrvatsku.
Kaže da je sve već bilo dogovoreno s gradskom vlasti, no nakon Bandićeve smrti, njegova zamjenica Jelena Pavičić Vukičević, kaže Krznarić, bojala se potpisati javnu nabavu.
No onda im je sinulo da bi najjednostavnije bilo uložiti dva i pol milijuna kuna prikupljenih donacijama i o privatnom trošku urediti grobove. No, kako bi sve bilo legalno, to bi prikazali kako donaciju Gradu Zagrebu.
”To je u prvi trenutak izgledalo odlično, Tomašević se s time složio i dobili smo nacrt ugovora koji se u Skupštini treba izglasati. Ja sam kao predstavnik naših žrtvoslovnih udruga išao na potpis tog ugovora i već smo dogovorili početne zemljane radove… No, međutim krenulo je zavlačenje. Najavljivali su nam da će ta točka dnevnog reda biti na sjednici skupštine. Pa nije bila i tako na još jednoj”, prepričava nam Krznarić.
Ugovor za darovanje radova na groblju hrv. vojnicima 1941. – 1945. na Mirogoju
Nova skupštinska vlast u kojoj većinu imaju stranke Možemo i SDP zavlačile bi ih i dalje, da za pomoć nisu zamolili gradskog zastupnika Mosta, dr. Trpimira Golužu te je pitanje njihove donacije Gradu napokon uvršteno na dnevni red – i odbijeno je.
Ne slažu se s nazivom ”Groblje hrvatskih vojnika”
Krznarić kaže da je skupštinska većina to odbila jer se nisu slagali s nazivom “groblje hrvatskih vojnika” jer da to, po njima, nije bila hrvatska vojska. Slično je, kaže nam Krznarić, prošle godine kazao i Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, koji nije imao ništa protiv uređenja grobova, no ne pod tim nazivom.
Krznarić kaže kako se sada analiziraju mogući koraci, no da je jedan od njih tužba Europskom sudu za ljudska prava. Ogorčen je jer su sve dozvole zapravo dobili, no nova je vlast, kaže, sve stornirala.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
