Najviše nedostaju agregati i kontejneri, tj. kamp-kućice s grijanjem za stanovanje

Foto: Snimka zaslona

Dogradonačelnica Gline: Najviše nedostaju agregati i kontejneri, odnosno kamp-kućice s grijanjem za stanovanje

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O potresu koji je u utorak pogodio područje Siska, Petrinje i Gline u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili su Katarina Zorić iz Hrvatskog Crvenog križa, dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić, predstavnik HEP-a Nikola Šulentić, ministar obrane Mario Banožić i pročelnik HGSS-a Josip Granić.

Katarina Zorić iz Hrvatskog Crvenog križa rekla je kako su dosad prikupili 25 milijuna kuna namijenjenih svim stradalima u potresima koji su pogodili Hrvatsku.

Dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić rekla je u emisiji Otvoreno kako im najviše nedostaje agregata jer pet sela više od 48 sati nema struju. Trebaju im i kontejneri, odnosno kamp-kućice s grijanjem za stanovanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rekla je da je najveći problem što ljudi ne žele napustiti svoje domove, zato što imaju stoku koja im je jedini izvor prihoda.

– Oni hoće taj kontejner na svom imanju kraj te svoje porušene kuće. Mislim da će nam trebati preko 80 kontejnera, rekla je Bakšić Mitić.

Predstavnik HEP-a Nikola Šulentić rekao je da je jučer neposredno nakon potresa više od 150.000 korisnika mreže bilo bez napona na zagrebačkom, goričkom i području cijele Sisačko-moslavačke županije te da je već jučer riješeno više od 90 posto korisnika, tako da su u noć ušli s 5000 korisnika bez napona. Istaknuo je da zbog kvara na 110-kilovoltnoj trafostanici Petrinja nije bilo moguće restaurirati napon na uobičajen način. Šulentić je rekao da je više od sto agregata osigurano u svim distribucijskim područjima te da se dopremaju već i danas.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Vjerujemo da ćemo sutra s tim agregatima, s mobilnim trafostanicama i prespajanjima na mreži uspjeti osigurati napajanje svim korisnicima koji su u svojim kućama, rekao je.

Bakšić Mitić rekla je da se na području Majskih Poljana jedna trafostanica srušila pred njezinim očima.

– Moja sela ovdje u okolici Gline od 1995. nemaju javnu rasvjetu, a sad nemaju ni struje u kućama, onda možete misliti kako to izgleda večeras, rekla je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šulentić je rekao da se oni koji još uvijek nemaju struju mogu javiti Stožeru civilne zaštite ili HEP-u direktno. Napomenuo je i da je javna rasvjeta u ingerenciji općina i gradova, a ne HEP-a.

Grijani šator za Sisak

Ministar obrane Mario Banožić govorio je o angažmanu Hrvatske vojske, rekao je da je danas uglavnom angažirana teška mehanizacija, i to na uklanjanju dijelova građevinskog otpada, prije svega na prometnicama, a onda dalje idu u uklanjanje dijelova kuća.

Banožić je također rekao da će grijani šator koji je bio ispred bolnice u Varaždinu biti preseljen u sisačku bolnicu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Vjerujem da ćemo ga već sutra postaviti u Sisku, rekao je Banožić.

Kupa se na mjestima izlila. Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, rekao je da se obišlo više od 100 km nasipa.

– Naši ljudi, čuvari, inženjeri, već su dva dana na terenu. Sve se pješke mora obići. Utvrđeno je na sedam mjesta gdje postoje oštećenja nasipa. U ovom trenutku ne prijeti neka pogibelj vezano uz poplavu, poručio je Đuroković, dodavši da su Kupa i Sava na području Siska i Petrinje u porastu, ali da taj porast ne bi trebao biti viši od jednog metra.

Štok ili namještaj?

Pročelnik HGSS-a Josip Granić u emisiju je došao s terena. Rekao je da su digli cijeli HGSS, svih 25 stanica, ali su po dolasku u Petrinju odlučili šest stanica koje su već krenule vratiti, da bi imali ekipu za zamjene i jer su uvidjeli da ipak nemaju potrebu za tolikim brojem ljudi.

Granić je rekao da je iskapanje jedne žene u gradskom poglavarstvu trajalo gotovo četiri i pol sata. Locirao ju je pas.

– Ona je živa iskopana, cijeli strop se srušio na nju. Po onome što smo saznali na terenu i što smo vidjeli, ona je imala sreću da je bila uz samu fotelju, rekao je Granić.

Spomenuo je važnost takozvanog “zlatnog trokuta”.

– Treba stati uz nešto čvrsto, veliko – stol, komoda, krevet, kauč… Štok ne možemo stvarno reći jer su štokovi obično na nekim tankim pregradnim zidovima koji prvi pucaju i prvi odlaze, rekao je Granić.

– Stisnite se uz nešto čvrsto i pričekajte tu i to je to kako si možemo pomoći u tom trenutku, dodao je.

Savjetovao je ljudima da imaju i nekakav evakuacijski kit s dokumentima, osnovnom robom… Rekao je kako su danas bili zamoljeni da odu u jednu kuću koja je statički ugrožena jer su ljudima koji su bili u njoj bili potrebni dokumenti. Dodao je kako ljudi na stranicama sustava civilne zaštite mogu naći informacije za pripremu na katastrofe.

Mjesec dana za pregled objekata

Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, rekao je da su njihove ekipe, koje su već u Zagrebu bile itekako dobro obučene, nakon potresa krenule prema Petrinji i Sisku. Krenuli su s velikim elanom u utorak, no onda se dogodio novi ogroman potres, sve se poremetilo. U tom trenutku puno ekipa bilo je po zgradama, tavanskim prostorima…

– Na svu sreću, za dlaku su izvukli glave, čak nam je stožer bio u gradskom poglavarstvu. Na sreću su na vrijeme… Minuta je tu trebala da izađu van, rekao je Lakušić.

Objasnio je kako je na ovim područjima gradnja potpuno drugačija u odnosu na Zagreb. Rekao je da će sigurno mjesec dana pregledavati objekte te da će mjesec dana biti potrebno za izradu dokumenta procjene troškova, kao što je bilo izrađeno i za Zagreb. Poručio je da bez kvalitetnih podataka ne treba procjenjivati štetu. Lakušić je kao moguće rješenje za ruralne objekte predložio i predgotovljene kuće.

Donirali i robu pred istekom roka trajanja

Katarina Zorić iz Hrvatskog Crvenog križa zahvalila se svim ljudima koji su se okupili da pomognu, ali i istaknula da to pričinjava teškoće žurnim službama koje rade na terenu te da su sve potrebe u ovom trenutku zadovoljene.

– Ovo nije situacija koja će trajati dva do tri dana, ovo će trajati dugo i nije nužno da sva humanitarna pomoć dođe odjednom, poručila je.

Zorić je pozvala sve koji žele donirati u ovom trenutku da doniraju u društva Crvenog križa koja su im najbliža i onda će oni njima slati po potrebi. Navela je da je dio donacija bila roba pred istekom roka trajanja, odjevni predmeti koji nisu funkcionalni ni adekvatni za ovo vrijeme…

– Srećom, to je u nešto manjoj mjeri, dodala je.

Zorić je rekla i da su dosad već prikupili 25 milijuna kuna namijenjenih svim stradalim ljudima.

Banožić: Dijelila se fotografija koja nije imala veze s Petrinjom

Govoreći o problemu dezinformacija i fake newsa oko potresa Banožić je rekao da se dijelila fotografija koja nije imala veze s Petrinjom te da su se pojavili razni računi koji su se pozivali na Crveni križ, a uopće nisu bili istiniti. Rekao je da službe to istražuju te da bi trebalo stvoriti kulturu primanja informacija iz povjerljivih izvora.

– Sve ono što dolazi kroz nekakve društvene mreže, čudne portale ili nekakve nepotpisane autore članaka jednostavno ne treba prihvatiti, rekao je Banožić.

Naveo je da je jedan dužnosnik jedinice lokalne samouprave ljude uvjeravao da će iduća dva sata biti potres te tako stvorio dodatnu paniku. Međutim, nije ga htio imenovati ni na Togonalov poziv.

Đuroković: Nitko nije žedan

Đuroković je rekao da je samo od strane komunalaca prema Petrinji, Lekeniku i Glini upućeno desetak cisterni, a osam cisterna poslale su i Robne rezerve, tako da je 20-ak cisterni s vodom za ljudsku potrošnju na lokacijama svima dostupno. U Glini treba prokuhavati vodu, a u Petrinji se dogodilo više od stotinu oštećenja cijevi te je stradalo i više zdenaca. Pokazalo se iznimno korisnim što su povezani sustavi sisačkog i petrinjskog vodovoda, dodao je Đuroković.

– Mislim da nitko nije žedan i da svi mogu zadovoljiti osnovne higijenske potrebne, poručio je.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.