Nakon što je s SDP-om sudjelovao u prijevari hrvatskih birača HNS sada predlaže preferencijsko glasovanje za lokalne izbore

HNS je u četvrtak najavio da će u hitnu saborsku proceduru uputi prijedlog izmjena zakona o lokalnim izborima kojima se i u lokalne izbore uvodi sustav preferencijskog glasovanja što bi, kažu, bio novi korak u demokratizaciji društva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon europskih izbora i izbora za parlament uvođenje preferencijskog glasovanja i na lokalne izbore bio bi korak dalje u demokratizaciji društva, rekao je čelnik HNS-a Ivan Vrdoljak na konferenciji za novinare.

“Kad čovjek ima mogućnost zaokružiti broj ispred imena, ima dobar osjećaj da bira čovjeka s imenom i prezimenom”, rekla je potpredsjednica HNS-a Anka Mrak Taritaš i podsjetila da je HNS na parlamentarnim izborima zahvaljujući preferencijskom glasovanju dobio dva zastupnika više.

Podsjetimo, upravo je Vrdoljakov HNS zajedno s SDP-om sudjelovao u prijevari hrvatskih birača dok su bili na vlasti protekle četiri godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bivši ministar uprave Arsen Bauk, član HNS-ove i SDP-ove Vlade onemogućio je referendum o promjeni izbornog ustava kojim bi došlo do istinske demokratizacije hrvatskog društva, tvrdeći kako u Hrvatskoj ima nešto više od četiri milijuna birača, te da se od tog broja računa 10 % potpisa koji se treba skupiti u dva tjedna radi iniciranja referenduma.

Na taj je način Arsen Bauk, odnosno članovi SDP-ove i HNS-ove Vlade, spriječili održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s tri preferencijska glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako. Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podatci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača.

U ime obitelji tim je povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Samo četiri mjeseca prije isteka mandata prošloga saziva Sabora i Vlade sastavljene od SDP-a i HNS-a, Ministarstvo uprave i dalje je imalo dva sustava za vođenje evidencije o broju birača (registar birača i popis birača) – suprotno standardima Europske unije – i baratalo je s čak 7 % “birača duhova”.

Podsjetimo, građanska inicijativa “U ime obitelji” predstavila je u jesen 2014. u Zagrebu referendumsko pitanje i novu referendumsku inicijativu “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”

Dr. Željka Markić, članica Organizacijskog odbora inicijative “U ime obitelji“ rekla je tada kako je cilj – “Omogućiti da svaki glas jednako vrijedi i da nema diskriminiranih, odnosno da je svima dostupno glasovanje na barem podjednaki način. Smatramo da će ova promjena izbornoga sustava, ako tako odluče hrvatski birači, omogućiti da u Hrvatski sabor ulaze ljudi koji imaju sposobnosti, a ne podobnosti. Ljudi koji će biti odgovorni biračima i znati zastupati interese svih nas, a ne interese nekih odabranih skupina“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odvjetnik Krešimir Planinić, član Organizacijskog odbora “U ime obitelji“ naglasio je: “Predložene ustavne promjene omogućuju demokratizaciju izbornog zakona i pravičnije izbore kao i demokratizaciju političkih stranaka – i smjenu stvorene političke kaste. Svima nam je poznato da je na prošlim parlamentarnim izborima više od 25 posto glasova birača koji su izašli na izbore pribrojeno strankama za koje birači uopće nisu glasali. Dakle, jedna četvrtina birača na prošlim izborima nije dobila svog zastupnika u parlamentu, iako su glasali.“

Građanska inicijativa “U ime obitelji“ u referendumskom pitanju predlagala je biračima preferencijsko glasovanje za saborskog zastupnika bez ikakvog praga, do tri kandidata s jedne liste kao što je to slučaj u Švicarskoj, Češkoj, Luksemburgu, Slovačkoj itd. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 % i zastupnička mjesta se pravednije raspodjeljuju. Nema cijepanja granica Grada Zagreba i županija u RH kao izbornih jedinica, a bira se najmanje 20 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici, svaka politička stranka imala bi jednu kandidacijsku listu, i podosta u javnosti već poznato načelo – traženje da se omogući glasovanje dopisnim i elektroničkim putem kako bi svi državljani Republike Hrvatske, s prebivalištem u Hrvatskoj i izvan nje imali jednaku dostupnost i mogućnost glasanja, neovisno o daljini ili manjem broju birališta, a isto načelo omogućava i veći broj aktivnih birača na najvažnijim izborima u Hrvatskoj.

“U ime obitelji” prikupila je više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”, ali je zbog tumačenja SDP-ovog ministra Bauka da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna, spriječeno održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava.

HNS-ovci Ivan Vrdoljak, bivši ministar gospodarstva i Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, tada oboje članovi Vlade Zorana Milanovića nisu dopustili demokratizaciju društva za koju se danas navodno zalažu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.