Skup “Decentralizacija u Hrvatskoj: stanje i perspektiva” održan je u srijedu u riječkoj Gradskoj vijećnici, gdje su predstavljeni rezultati istraživanja o stupnju decentralizacije u zemlji, po kojima se kao temeljne prepreke preuzimanju decentraliziranih funkcija u općinama i gradovima navode nedostatak financija te unutarnjih kapaciteta za njihovu provedbu.
Istraživanje je provedeno u suradnji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo i njemačke fondacije Friedrich Ebert.
Kako je kazao predsjednik skupštine Centra Goran Radman, ova organizacija provela je prvo istraživanje o decentralizaciji 2010. godine, koje je rezultiralo pokretanjem tehničkih promjena na ovom području. No, u Centru su utvrdili kako nakon proteka nekoliko godina rezultati tih promjena nisu vidljivi, pa je pokrenuto novo istraživanje koje je proveo Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako građani mnogo očekuju od decentralizacije, ali su mogućnosti, posebno s obzirom na model financiranja, relativno male. Proces decentralizacije označio je “kao Jeti, o kojem svi govore, a nitko ga nije vidio”, ali i ustvrdio kako svakako treba nastaviti s naporima da se ona stvarno i provede.
Vedran Đulabić je, predstavljajući rezultate istraživanja, kazao kako je na anketu odgovorilo 43 posto gradova i općina, što se drži visokim i relevantnim postotkom. Na pitanje u kojem području je jedinica lokalne samouprave preuzela decentralizirane funkcije, čak 59 posto je odgovorilo ni u jednoj, a na pitanje koje bi decentralizirane funkcije željeli preuzeti, čak trećina je odgovorila kako ne žele preuzeti ni jednu.
Najviše upitanih o tome koji su razlozi tome, njih 43 posto, navelo je da im to nitko nije ni ponudio, a 34 posto da u njihovoj jedinici lokalne samouprave nema dovoljno kapaciteta za vođenje takvih funkcija.
Djelatnosti decentralizirane u gradovima i općinama u najvećoj mjeri su vatrogastvo, obrazovanje i izdavanje građevnih dozvola. Predstavnici gradova i općina su na pitanje o tome u kojim bi segmentima trebalo započeti proces decentralizacije, najčešće spomenuli upravljanje državnom imovinom, gospodarski razvoj i poljoprivredu, kazao je Đulabić.
