Inicijativa 15 sindikata i sedam udruga civilnog društva pokrenut će 30. svibnja prikupljanje potpisa za novi referendum – protiv novog Zakona o referendumu. Tako će građanima biti predložena dva referendumska pitanja.
Prvo referendumsko pitanje glasi: “Jeste li za prijedlog da se članak 87,. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske izmijeni na način da će o pitanjima iz stavka 1. i 2. Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to traži 200.000 birača u Republici Hrvatskoj”.
Drugo pitanje glasi: “Jeste li za prijedlog da se članak 8c, stavak 1. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave izmijeni na način da se potpisi kojima se traži raspisivanje referenduma na zahtjev birača mogu prikupljati na svakom prikladnom mjestu na kojem je moguće održati javno okupljanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na javno okupljanje”.
Koordinator inicijative Željko Stipić na predstavljanju inicijative rekao je kako inicijativa tom akcijom želi spasiti referendum “od onih koji ga opasno ugrožavaju” i olakšati njegovo organiziranje. Ujedno svoja referendumska pitanja objavljuju i prije zakonske obaveze, kako bi svima dali priliku za očitovanje ukoliko nešto nije u redu s pitanjima.
Ustavno-pravni stručnjak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Robert Podolnjak pojasnio je kako žele pokrenuti dvostruki referendum, jer će se odvojeno prikupljati potpisi za dva odvojena referendumska pitanja. Žele da se broj potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma smanji na 200.000 u skladu sa smjernicama Venecijanske komisije. Takav model češće je prisutan u ustavima drugih država, nego sadašnjih 10 posto od ukupnog broja birača.
Hrvatska bi, u tom slučaju, po broju potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma, od oko pet posto birača, bila u sredini među zemljama EU-a.
Drugim pitanjem se usmjeravaju na izmjenu postojećeg Zakona o referendumu, kako bi se ubuduće potpisi prikupljali na javnim mjestima koja su za to prikladna i gdje je inače moguće javno okupljanje. Tako žele uskratiti arbitrarno pravo predstavničkim tijelima lokalne samouprave i gradonačelnicima da samovoljno, kao do sada, odlučuju hoće li odobriti veći ili manji broj mjesta za prikupljanje potpisa.
Što SDP želi postići svojim prijedlogom Zakona o referendumu?
Kako je opisao prof. dr. Podolnjak, Zakon bi donio problem prikupljanja potpisa u državnim uredima, pa se postavlja pitanje kako će uopće bilo koja građanska inicijativa uspjeti mobilizirati građane za neki referendum. Potpise je zapravo teško prikupiti na nekoliko tisuća mjesta, a kako će biti tek ako se potpisi prikupljaju u stotinu državnih ureda.
Upitno je i kako će se to učiniti u radno vrijeme od 8 do 16 sati, kada je veliki broj ljudi spriječen uopće doći u neki državni ured, a problem je i to da građani ne vole ići u razne urede, može se dogoditi čak i da nema i zaduženog službenika, da će ih slati u neki drugi ured gdje će morati čekati.
Uz ovakav Zakon organizator referenduma neće ni u jednom trenutku znati koliko on zapravo potpisa ima.
Sporan je i broj potpisa koji se moraju prikupiti – treba prikupiti 10 posto ukupnog broja birača u samo 15 dana.
Osim toga, kako da se birači izjašnjavaju putem sustava e-građani, ako je u sustavu od ukupnog broja birača registrirano tek 105 tisuća građana.
SDP ovim Zakonom želi zabraniti financiranje udrugama i vjerskim zajednicama referendumskih inicijativa, ili kako sami navode “onemogućiti posredno financiranje iz zabranjenih izvora referendumske kampanje iz javnih izvora, jer poznato je da većina udruga nema svoje izvore, već se financiraju ili iz donacija ili iz natječaja koje financira država”.
Zakon kojim se građane želi spriječiti da izravno odlučuju
“Novim prijedlogom zakona o referendumu više uopće nećemo imati referendumske inicijative. Cilj aktualne vlasti je spriječiti građane da se izjasne na što nemaju pravo. Treba vidjeti kako će se izjasniti saborski zastupnici na nešto što ide protiv nas kao birača”, ističe o Zakonu dr. Željka Markić iz Građanske inicijative “U ime obitelji”.
S njom se slaže i doc. dr. sc. Mato Palić s osječkog Pravnog fakulteta, ako je suditi po njegovim riječima od prije nekoliko mjeseci: “Novi prijedlog zakona treba nazvati pravim imenom, a to je – ‘Zakon protiv referenduma u Republici Hrvatskoj’, jer je njegov cilj da se u Hrvatskoj više nikada ne održi referendum, prvenstveno što propisuje da se potpisi skupljaju u uredima državne uprave za razliku od ostalih prikupljanja potpisa, primjerice za predsjednika države”.
Ovakav Zakon o referendumu možda je u redu za neku sređeniju državu, ali s obzirom da nismo sređena država, vrlo lako bi mogao značiti kraj građanske demokracije kakvu znamo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
