Od 1. srpnja mogu nas liječiti doktori bez dana staža – Prof. Đogaš: ‘Osobno studentima nakon faksa ne bih povjerio svoje zdravlje!’

Foto: GettyImages

Od 1. srpnja ove godine u ambulantama opće medicine Hrvate i Hrvatice liječit će mladi, tek s fakulteta izišli diplomanti, koji nemaju ni dana radnog staža.

Umjesto da kao nekada stažiraju godinu dana ili kao posljednjih godina po pet mjeseci i tako stječu praksu, oni će šest mjeseci do dvije godine, kako propisuje Pravilnik o načinu provođenja rada pod nadzorom doktora medicine bez specijalizacije, imati svog mentora, od kojega će “upijati” znanje, odnosno sjediti uz njega u ordinaciji ili biti na klinici, te aktivno sudjelovati u liječenju pacijenata. O tome koliko će dugo biti pod mentorstvom ovisit će o tim mladim ljudima, odnosno o tome koliko žele biti pod mentorstvom, kao i o tome koliko će brzo dobiti željenu specijalizaciju.

Naravno, sve se ovo odnosi na one “friške” liječnike koji se ne odluče odmah na specijalizaciju, odnosno na one koji budu htjeli tih šest mjeseci ili dvije godine biti pod mentorstvom.

O ovom pitanju Slobodna Dalmacija razgovarala je s prof. dr. sc. Zoranom Đogašem, dekanom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, kojega su za početak upitali što misli o ovom načinu prakse i bi li se i on odmah “dao u ruke” “golobradom liječniku” koji je tek izišao s faksa.

– Kao znanstveniku teško mi je zamisliti da netko, kao što su oni koji žele vratiti nekadašnji staž, koristi anketu među studentima, u kojoj pitaju studente osjećaju li se spremni za samostalan rad, za liječenje ljudi i rezultate, te odgovore predstavljaju kao argumente za takvu odluku. Naime, ako itko kaže da se osjeća potpuno spremnim za samostalan rad nakon bilo kojega fakulteta, a posebice medicinskog, ja mu osobno ne bih povjerio svoje zdravlje, niti bih ga ikome preporučio. Nitko ne dovodi u pitanje teorijsko znanje naših studenata, ali praktične, odnosno kliničke vještine oduvijek su bile pod znakom pitanja. Ne samo u nas, nego svugdje u svijetu – kazuje prof. dr. sc. Zoran Đogaš.

– To je odluka koja je donesena prije 2008. tijekom pregovora s Europskom komisijom, u kojima smo mi odlučili da ni za koga tko iz EU-a bude dolazio k nama raditi neće trebati staž i državni ispit. Ako smo donijeli takav zakon za strance, onda ne možemo za naše studente primjenjivati drugačija pravila kojima bismo ih diskriminirali tako da oni moraju obaviti nešto što drugi ne moraju. Dakle, prije 10 godina znalo se da će to biti tako. Zašto to nije svima jasno iskomunicirano i zašto nismo iskoristili tih 10 godina za potrebne prilagodbe svih čimbenika u vertikali potpune izobrazbe i osposobljavanja za samostalan rad doktora medicine, to meni osobno nikako nije jasno – kazuje prof. dr. sc. Đogaš.

Diplomom i završetkom studija mladi čovjek iz uloge studenta prelazi u ulogu doktora.

– Taj prijelaz nikad nije i ne smije biti nagao, preko noći. Zato je besmisleno reći da je netko odjedanput postao doktor i sad će nas liječiti bez ikakve prakse. To je potpuno nerazumijevanje problema. Pitanja kako će se organizirati mentori, kako će se oni vrednovati, kako će se raspisivati specijalizacije, kakav je nacionalni plan specijalizacija, što treba u Zagrebu, što u Splitu, što na otocima, u ruralnim područjima, pitanja su o kojima bi trebali misliti država kroz Ministarstvo zdravstva i Hrvatska liječnička komora kao strukovna udruga.

Komora je nedavno radila Demografski atlas hrvatskog liječništva koji može koristiti ministarstvo i svi mi. No, u ovom trenutku ne vidim pravu suradnju između komore i ministarstva. Medicinski fakulteti ključne su ustanove koje jedine mogu provesti u život dogovoreno i, bez lažne skromnosti, oni su trenutačno ono što najbolje funkcionira i jedine institucije koje su uspješno prošle ozbiljno međunarodno vanjsko vrednovanje. Kada pametni i ozbiljni ljudi sjednu za stol tako da iz sobe moraju izaći s nekim konkretnim rješenjem, onda se stvari mogu dogoditi. Međutim, za to ljudi moraju biti informirani i konstruktivni. Ovako se to svodi na neke rasprave, ili bolje prepucavanja po medijima, u kojima ljudi nešto citiraju, a je li to utemeljeno na nekim dokazima, nije bitno. Glavno da se zbuni protivnika, i to je to – zaključuje prof. dr. sc. Zoran Đogaš.

Dr. Dragomir Petric: Potpuno smo nespremni!

Jedan od onih koji ne znaju tko će mladim diplomantima medicine biti mentori i kako će to sve skupa funkcionirati je i prim. dr. Dragomir Petric, v.d. ravnatelja Doma zdravlja SDŽ, na odlasku.

Nismo dobili nikakvu informaciju ili naputak iz Ministarstva zdravstva kako se ponašati, što raditi i tko će tim mladim diplomantima, koji bi trebali doći u ambulante opće medicine, biti mentori. To mi je vrlo čudno, ako znamo da spomenuti pravilnik stupa na snagu 1. srpnja ove godine.

Dalje, 2300 liječnika koji su završili medicinu i koji u RH rade u općoj praksi nisu mentori, jer ih nitko nije proglasio mentorima. To bi trebalo napraviti resorno ministarstvo, odnosno resorni ministar. Mentor nije funkcija po naređenju, nego po odabiru, a nisu ni svi liječnici pogodni podučavati druge. Naime, nemaju svi vještine potrebne mentorima, odnosno ne znaju svi prenijeti znanje na mlađe osobe – smatra prim. dr. Petric.

Prema prim. dr. Petricu, otvara se “more” pitanja na koji nitko u Hrvatskoj nema odgovora, kada je mentorstvo u pitanju.

– Zamislite da na vrata DZ SDŽ 1. srpnja pokuca 50 diplomanata i kažu: “Evo nas, gdje su nam mentori?” Što tada? Tko će uopće platiti te diplomante, jer da bi ih DZ SDŽ mogao platiti, oni moraju biti zaposlenici DZ SDŽ, a da bi oni postali zaposlenici DZ SDŽ, mi moramo dobiti suglasnost ministra. Dalje, postavlja se pitanje kada će ti mladi ljudi uopće dobiti licenciju za rad i što će oni u ambulanti raditi po osam sati dnevno. Kakvo je to učenje da on sjedi osam sati uz mentora i gleda ga što radi…

Što ako mentor nema posla? Mislim da smo se opet malo “zaletili” i da nespremni, kao i obično, dočekujemo neke promjene – kazuje prim. dr. Dragomir Petric.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/slobodna dalmacija