Odvjetnik Mišetić dokumentom iz Haaga demantirao Puhovskog

Foto: Fah/Snimka zaslona (Fotomontaža: Narod.hr)

Na svom Twitter profilu nekadašnji odvjetnik generala Ante Gotovine, Luka Mišetić, priložio je fotografiju koja demantira istup Žarka Puhovskog koji tvrdi kako nije proglašen ‘nevjerodostojnim svjedokom u Haagu’.

> Povjesničar dr. sc. Mladen Ančić za Narod.hr o Žarku Puhovskom, rušenju Pločastog mosta na Cetini, lustraciji…

> Novinski isječak sa suđenja Budiši, Čičku, Paradžiku i Dodigu pokazuje: Puhovski je bio krunski svjedok optužnice

> Milanović nastavlja razotkrivati bivše suradnike: “Puhovski je bio druker, doprinio je zatvaranju ljudi u komunizmu”

Ugledni odvjetnik Luka Mišetić reagirao je na njegovu izjavu te svoj odgovor objavio na Twitteru.

“Puhovski danas za N1 kaže: “Nema govora da su me otpravili kao nevjerodostojnog svjedoka” u Haagu. Istina je sljedeća”, napisao je Mišetić te priložio dokument koji navodi kako je tijekom ispitivanja u sudnici postalo jasno da u dokaznom predmetu koje je objavio Hrvatski helsinški odbor i uredio Žarko Puhovski ima grešaka.

“Iz tih razloga, Raspravno vijeće je odlučilo da se ne osloni na dokazni predmet u pogledu u njemu opisanih informacija kad nisu bile potkrijepljene drugim dokazima.”, navedeno je u dokumentu.

Ispod objave Luke Mišetića zaredali su se komentari, a jedan pratitelj je napisao:

“Ti koji, svih ovih godina, kadroviraju tzv. neovisne analitičare, razne pravobranitelje, razne civilne udruge, diplomaciju, medije… i jesu rak-rana Hrvatske države.”

Naime, Puhovski je gostujuću u petak u emisiji N1, govorio o svom svjedočenju na Haškom sudu (u procesu protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka) na štetu Hrvatske tvrdeći kako je jedan od ciljeva vojno-redarstvene operacije Oluja bilo etničko čišćenje hrvatskih Srba dogovoreno između Tuđmana i Miloševića. Haški sud njegovu je dokumentaciju i svjedočenje proglasio nevjerodostojnim te ga odbilo. Više o tome možete pročitati ovdje.

> Luka Mišetić pojasnio korisnicima Twittera: ‘Haški suci su složni – zločini tijekom i nakon Oluje nisu bili cilj, niti je postojala namjera’

“Ja sam htio svjedočiti, bio sam u krivu misleći da će to sud prihvatiti barem u zapisnik. On kaže da sam više manje dragovoljno išao u Haag, valjda zna da je po zakonu o suradnji Haško sudište bilo u rangu hrvatskih sudova. Otišao sam u Haag kao predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora i urednik knjige popisa ratnih žrtava, koje su bile prve i jedine analize toga do početka suđenja. Ne treba zaboraviti da je ’95. vladala euforija, ne samo zbog pobjede, nego su svi govorili da je Oluja najčišća akcija ikad. Tad sam prvi put uveo u raspravu civilne žrtve koje su se dogodile nakon Oluje… Nakon svjedočenja mi se sudac obratio i zamolio da ostanem u sudnici. Bio sam oko 45 minuta da me pita o detaljima kako bi shvatio situaciju u ’95. Nema govora da su me otpravili kao nevjerodostojnog svjedoka.”, kazao je Puhovski.

Dokument HHO-a koji je na suđenju hrvatskim generalima u Haagu zastupao Žarko Puhovski tvrdi je da je u “Oluji” ubijeno 667 srpskih civila. Optužio je Puhovski za to generale Gotovinu, Markača i Čermaka, rekavši da su sudjelovali “… u udruženom zločinačkom pothvatu etničkog čišćenja Srba nakon Oluje”.

“Puhovski je na sudu doslovno ismijan”, kaže prof. dr. sc. Andrija Hebrang, “jer je sud utvrdio da ‘…izvješće HHO-a donosi tvrdnje čiji izvori nisu navedeni, kao i dvostruke opise istih događaja. Zato sudsko vijeće neće prihvatiti taj dokument, označen kao P2402, ukoliko informacije iz njega nisu potkrijepljene i nekim drugim informacijama’. Kasnije je sud prihvatio, na temelju drugih dokumenata, mogućnost da su u “Oluji” ubijena 42 srpska civila.

Dok je Puhovski napredovao, njegovi negdašnji kolege robijali su u komunističkim tamnicama

Žarko Puhovski rođen je 1946. u Zagrebu.  Za vrijeme Hrvatskoga proljeća, početkom sedamdesetih, Puhovski je spadao u frakciju ondašnjih studenata koja se protivila reformskoj struji i branila jugoslavenski unitarizam. Nakon sloma Hrvatskog proljeća, bio jedan od krunskih svjedoka na monstruoznim političkim procesima negdašnjim studentskim kolegama: Draženu Budiši, Ivanu Zvonimiru Čičku, Goranu Dodigu, Anti Paradžiku i drugima. Dok je Puhovski napredovao na svojim studijima i položajima, njegovi negdašnji kolege robijali su u komunističkim tamnicama.

U politiku se vraća 1988. kao osnivač i predsjednik Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), organizacije marksista koji su htjeli očuvati SFR Jugoslaviju od raspada unutarnjom reformom. U svojoj knjizi Socijalistička konstrukcija zbilje, relativizira pravo republika SFR Jugoslavije na odcjepljenje i neovisnost.

Založio se, među ostalim, za to da „općine u kojima većina nije za odcjepljenje, ostaju u Jugoslaviji ako su uz njezinu (novu) granicu, a ako nisu uživaju posebna međunarodnopravno podržana jamstva vlastite posebnosti u prijelaznom razdoblju“.

Tijekom raspada Jugoslavije, zagovarao je tezu o dogovorenoj podjeli Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije koja u sebi uključuje etničko čišćenje Bošnjaka iz pripojenih područja s prešutnim pristankom međunarodne zajednice.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr