Ministar pravosuđa Orsat Miljanić izjavio je u srijedu da će se prijetnje, odnosno prisile prema odvjetnicima ubuduće tretirati kao djela koja se gone po službenoj dužnosti te da za njegova mandata u zakon neće ući ništa što nalikuje na verbalni delikt pa tako ni kazneno djelo poricanja prirode Domovinskoga rata.
Gostujući u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” Miljenić je rekao da je protiv prijedloga Hrvatske odvjetničke komore (HOK) da se ubojstva, odnosno napadi na odvjetnike tretiraju kao posebna kaznena djela, ali da će se ubuduće prijetnje i prisile prema odvjetnicima goniti po službenoj dužnosti.
“Ono što ćemo napraviti je da ćemo prijetnju, prisilu prema odvjetniku tretirati kao djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Mislim da to daje u prevenciji puno veći stupanj zaštite. Ako netko prijeti vašem odvjetniku, ako ga prisiljava da nešto napravi vama na štetu sada ide progon po privatnoj tužbi, a ići će po službenoj dužnosti. Mislim da tako štitimo sustav u cjelini”, kazao je Miljenić.
Prijedlog da se u dopunama Kaznenog zakona napadi na odvjetnike opišu kao zasebno kazneno djelo HOK je Ministarstvu pravosuđa uputio početkom ožujka, a zahtjev da se na taj način zaštiti odvjetnička služba, koja je ustavna kategorija, odvjetnici su ponovili i nakon ubojstva osječkog odvjetnika Vlatka Vidakovića u ponedjeljak.
Miljenić se osvrnuo i na kazneni zakon, “slučaj Glavaš”, deložacije
Za prijedlog predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića da se u Kazneni zakon uvede djelo poricanja Domovinskog rata Miljenić je kazao da se za njegova mandata neće uvodit ništa što sliči bilo kakvom verbalnom deliktu. “Ne znam je li to iznošenje političke platforme, izbornog programa ili nešto drugo, ali da netko ide u zatvor zato što misli različito od mene ne dolazi u obzir. Imali smo to u neka stara vremena, svi smo bili s tim nezadovoljni i dok sam ja na ovoj poziciji to se neće vraćati u hrvatski pravni sustav”, rekao je Miljenić.
Miljenić je kazao i da je uvjeren kako su u “slučaju Glavaš” Županijski i Vrhovni i Ustavni sud radili profesionalno i po savjesti.
Analizirajući slučaj deložacije obitelji Cvjetković, ministar je naglasio da se svaka sudska odluka mora poštovat, odnosno da je jedno od načela na kojima počiva svaka država poštovanje sudskih odluka.
“Moramo čuvat sustav, sustav nas čuva dugoročno”, kazao je ministar pravosuđa. Isto tako, Miljenić tvrdi da je Hrvatska po broju deložacija pri europskom dnu, odnosno da “nemamo taj boom poput Španjolaca ili svojevremeno Talijana”.
Vezano uz prijedlog Zakona o stečaju potrošača Miljenić je kazao da se prezaduženim građanima mora dati prilika da izađu iz dužničkog ropstva.
“Uz sve greške i krive procjene dužnika, ne treba zaboravit ni da je vjerovnik znao da dužnik može doći u tu situaciju, dao mu je novac, poticao da se zadužuje. I vjerovnici imaju velik udjel u svemu ovome što se događa, s ovim zakonom nastojimo postići balans”, naveo je Miljenić objašnjavajući postupak po kojem će se imovina dužnika staviti na kup, dužniku ostaviti minimum dok ostalo ide na otplatu dugova.
Dužnik, tvrdi ministar, ulazi u razdoblje kušnje od jedne do pet godina da bi se potom podvukla crta, a u tom razdoblju dužnik se neće morati iseljavati iz nekretnine. Miljenić isto tako vjeruje da će banke svima koji uspješno prebrode stečaj nakon petogodišnjeg razdoblja ponuditi reprogram za nekretninu.
Ministar pravosuđa vjeruje da će se na osobni stečaj odlučiti nekoliko desetina tisuća hrvatskih građana.
S druge strane, prema konačnom Prijedlogu stečajnog zakona, po ministrovim riječima, tvrtka bi automatski išla u stečaj ako je 120 dana u blokadi.
Miljenić je kazao i da će Hrvatska u izvješću koje u travnju mora dostaviti Komisiji predočiti što će Vlada reformski postaviti i kako planira dugoročno smanjiti deficit, a odbacio je mogućnost da će Ministarstvo pravosuđa troškove smanjivati rezanjem sudačkih plaća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
