“Odbor će odgovarati na načelna pitanja institucija, primjerice, ako nastanu dvojbe o mogućim nepoštivanjima ustavne odredbe o hrvatskome kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj ili o tome koji se jezični priručnici mogu smatrati normativnima i preporučenima”, ističe akademik Ranko Matasović, predsjednik Odbora za normu hrvatskoga standardnoga jezika HAZU, za Večernji list u razgovoru povodom osnivanja Odbora, te upozorava da “svaki standardni jezik, a ne samo hrvatski, ugrožavaju aktivisti koji smatraju da standard služi samo da omogući djelotvornu komunikaciju na što širem području“.
> Hasanbegović objasnio Pilselu što je zapravo ‘Deklaracija o zajedničkom jeziku’
> HAZU: Zašto je bila važna Deklaracija o hrvatskom jeziku donesena 1967. godine?
Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osnovalo je 29. siječnja 2020. Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Odbor je osnovan kao Akademijino stalno savjetodavno tijelo koje će voditi sustavnu stručnu skrb o hrvatskom standardnom jeziku, raspravljati o nedoumicama i otvorenim pitanjima hrvatskoga standardnoga jezika; upozoravati na primjere nepoštovanja ustavne odredbe o hrvatskom kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj; promicati kulturu hrvatskoga standardnoga jezika i donositi preporuke o daljnjem normiranju hrvatskoga standardnoga jezika u onim pitanjima gdje u normi postoje ili nastanu nedoumice.
“Hrvatski nije ugrožen, službeni je jezik ne samo Hrvatske već i Europske unije i mnogo je jezika u svijetu čiji govornici mogu tek sanjati o takvom statusu. Stoga ne treba stvarati paniku. Međutim, vremena su nestabilna (i uvijek su bila) i ne možemo biti sigurni hoće li se u budućnosti pojaviti politički pritisci na položaj hrvatskoga jezika, na što bi Odbor svakako morao reagirati. Posredno, svaki standardni jezik, a ne samo hrvatski, ugrožavaju aktivisti koji smatraju da standard služi samo da omogući djelotvornu komunikaciju na što širem području, kao da standardni jezik nema i svoju povijesnu dimenziju i kulturnu i nacionalnu vrijednost. Zastupnicima takvih mišljenja treba odgovoriti argumentima. U svakom slučaju, ja Odbor za normu ne vidim kao neku jezičnu policiju, već kao tijelo koje će svojim ugledom i djelovanjem jamčiti da ne dođe do naglih, političkim pritiscima ili aktivističkim kampanjama uvjetovanih promjena u hrvatskom standardnom jeziku. Na Odbor treba gledati kao na neku vrst police osiguranja za nesigurnu budućnost”, poručuje akademik Matasović.
Predsjedništvo HAZU imenovalo je i prvi sastav Odbora na razdoblje od četiri godine. Predsjednikom Odbora imenovan je akademik Ranko Matasović, a članovima 25 filologa, 13 pravih članova i 12 članova suradnika Razreda za filološke znanosti HAZU. Abecedom prezimena to su: akademik Stjepan Babić, akademik Josip Bratulić, prof. dr. sc. Mario Brdar, akademik Stjepan Damjanović, akademkinja Dunja Fališevac, akademik Goran Filipi, prof. dr. sc. Anđela Frančić, prof. dr. sc. Darija Gabrić Bagarić, prof. dr. sc. Mario Grčević, akademik Eduard Hercigonja, akademik Mislav Ježić, prof. dr. sc. Amir Kapetanović, akademik August Kovačec, prof. dr. sc. Josip Lisac, akademkinja Antica Menac, prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić, prof. dr. sc. Milan Mihaljević, akademkinja Anica Nazor, akademik Darko Novaković, akademkinja Ivanka Petrović, prof. emerita dr. sc. Dubravka Sesar, prof. dr. sc. Marko Tadić, prof. dr. sc. Silvana Vranić, prof. dr. sc. Mateo Žagar i akademkinja Milena Žic Fuchs.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Izvor: narod.hr/vecernji.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.