Osuđeni ratni zločinac kapetan Dragan zatražio od suda puštanje na slobodu

Sud u Varaždinu zatražio je dokumentaciju kako bi odlučivao o puštanju na slobodu Dragana Vasiljkovića.

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, osuđen za ratni zločin u Kninu i Glini tijekom Domovinskog rata, zatražio je uvjetni otpust iz zatvora, doznaje RTL.

Županijski sud u Varaždinu i u studenom prošle godine odlučivao je o otpustu za Vasiljkovića, ali ga je odbio. Prijedlog za uvjetni otpust je tada uputio Centar za dijagnostiku u Zagrebu po službenoj dužnosti budući da je Vasiljkoviću u izrečenu kaznu od 13 i pol godina uračunato i vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru u Australiji te u istražnom zatvoru u Hrvatskoj.

Kada će biti sjednica na kojoj će se odlučivati o zahtjevu kapetana Dragana nije poznato, no doznaje se da je sud u Varaždinu zatražio svu potrebnu dokumentaciju.

Vasiljković služi kaznu u Kaznionici u Lepoglavi u trajanju od 13 i pol godina zbog ratnog zločina u Kninu i Glini. Osuđen je u rujnu 2017. na Županijskom sudu u Splitu.

Vasiljković je temeljem zahtjeva za izručenjem koji je podnijela Hrvatska uhićen u siječnju 2006. godine u Australiji te je u ekstradicijskom pritvoru, uz kraći prekid od rujna 2009. do svibnja 2010. godine, proveo ukupno 8 godina i 9 mjeseci, a nakon što ga je Australija u srpnju 2015. godine izručila Hrvatskoj smješten je u pritvor što znači da je do sada izdržao 13 godina. Očekivani istek zatvorske kazne je krajem ožujka 2020. godine.

Ubojstva, mučenja i zlostavljanja

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavljalo i da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije, no zbog nedostatka dokaza oslobođen je ove optužbe.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Vasiljković je od prvog dana suđenja, 20. rujna 2016. godine pa sve do završnih riječi uoči presude, negirao počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret. Tvrdio je da su svjedoci lažno iskazivali i da je samo branio svoju domovinu Jugoslaviju koju je volio.

Inače, Vrhovni sud mu je 2018. godine umanjio kaznu zbog ratnog zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima s 15 na jedinstvenu pravomoćnu kaznu od 13,5 godina zatvora.