Za mjesec dana ističe rok za registraciju glasača na općim izborima u Bosni i Hercegovini. Hoće li predstavnike Hrvata birati Bošnjaci? Treba li mijenjati izborni zakon? Kakvo je sigurnosno stanje u BiH koju su preplavili migranti? Koje bi bilo idealno rješenje za ravnopravne odnose triju naroda u BiH?
Na ta i brojna druga pitanja odgovore će u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala na HRT-u pokušali dati gosti – potpredsjednik Hrvatskog sabora, zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, Ivo Lučić sa Hrvatskog instituta za povijest, glavni tajnik SDA Hrvatske Armin Hodžić, član Predsjedništva SDP-a Ivo Jelušić, stručnjak za ustavno pravo Kasim Trnka i Vlado Rogić iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić rekao je da se mi danas susrećemo sa posljedicama migrantske krize, a trebali bi se baviti uzrocima. “Svjesni smo da je Hrvatska vrata EU-a. Svi se trebaju uključiti u rješavanje ovoga problema”.
Rekao je je kako Hrvatska neće postati hot spot migrantske krize jer mi imamo kapaciteta i alata da zaustavi priljev migranata u ovome obimu. “Ali ako se broj poveća, u rješavanje će se morati uključiti i EU”, istaknuo je.
Ivo Lučić sa Hrvatskog instituta za povijest rekao je kako je njemačka predsjednica Angela Merkel žrtva vlastite politike.
“Naime, ona je prije par godina otvorila vrata ove migrantske krize jednim, po meni, duboko nesmotrenim pozivom, bez razumijevanja opsega problema koji je bio na vidiku. Otvorila je problem i otvorila je ovu krizu i sada je to izazvalo političke potrese u Njemačkoj. Kriza je promijenila odnose unutar zemlje, a promijenila je i samu Merkel. Niti ona ne govori više ono što je govorila ranije. Ona se našla u jednom raskoraku i ne znam kako će na to odgovoriti”, istaknuo je.
“Europa sada ipak poduzima određene korake da zaustavi migrante na granicama Europe. Što to znači za Hrvatsku to je jedno kompleksno pitanje o kojem bi trebalo puno više razgovarati”, rekao je Lučić.
“BiH već dugo ima političku krizu ali ona je sada postala i ustavna kriza. Odluka Ustavnog suda mora se provesti. Nažalost Daytonski sporazum, čiji je jedan aneks Ustav BiH, mijenjao se do sada nebrojeno puta, silom su se nametale neke odluke, pa tako i ova izborna pravila. Vodeće stranke u BiH, pet bošnjačkih stranaka, ta izborna pravila ne žele mijenjati. Meni se čini da su oni krenuli u pretvaranje Federaciju u svoj etnitet dok Republiku Srpsku neće dirati, rekao je. Hrvati u BiH neće pokleknuti. No ovo je prvenstveno teška kriza države, dovodi u pitanje legitimitet i legalitet pa i samu opstojnost države”, istaknuo je. “Pod krinkom stvaranja građanske države Bošnjaci će sada birati hrvatskog člana predsjedništva”, objasnio je Lučić.
Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo, zamjerio je što se situacija pretjerano dramatizira i čak dovodi u pitanje opstojnost države. Tvrdi da to nije tako. “Naravno da se odluke Ustavnoga suda moraju provoditi ali treba provoditi i sam Ustav koji ima jasne odredbe o ovoj situaciji”, naglasio je.
Vlado Rogić iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH kaže da je presuda Ljubić izazvala ogromnu pozornost. “Nažalost i kod nas u Središnjem izbornom povjerenstvu bilo je nekih nelogičnosti. Sada moramo iznaći najbolje rješenje. Nadamo se da će presuda Ljubić ipak biti implementirana”, rekao je. Izbori su raspisani i mi se sada okrećemo poslu provedbe neposrednih izbora.
Član Predsjedništva SDP-a Ivo Jelušić istaknuo je kako nije dobro da je hrvatski član predsjedništva izabran glasovima Bošnjaka. “To nije dobro. Bitno je da Hrvati, Srbi i Bošnjaci sami izaberu svoga člana, nije bitno iz koje je on stranke. Ako je on predstavnik određenog naroda onda je potrebno da ga taj narod i bira”, rekao je.
Glavni tajnik SDA Hrvatske Armin Hodžić istaknuo je da neke od izrečenih teza nisu točne. Ustvrdio je da je očito da u BiH postoje neke stranke kojima nije u cilju da se donese novi Izborni zakon prije izbora. Na upit voditelja rekao je da je u pitanju HDZ BiH. Objašnjava kako će se izbori provesti ali se rezultati neće moći implementirati, odnosno neće se moći formirati vlast.
