Otvoreno: ‘Uljanik košta kao Pelješki most s PDV-om’

Foto: Snimka zaslona

Državna blagajna se dobro puni i suficit proračuna je veći od 3 milijarde kuna. Hoće li takav i ostati? Hoće li državna jamstva propalom Uljaniku progutati višak? Koliko milijardi traže sindikati javnih službi za rast osnovice plaće?

Na ta i druga pitanja u Otvorenom na HRT-u urednika Mislava Togonala odgovarali su Zdravko Marić – ministar financija Zdravko Marić predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek i predsjednik HGK Luka Burilović

Preko četiri milijarde kuna jamstava za Uljanik, 600 kuna po stanovniku

Ministar Zdravko Marić kazao je kako će od 4,2 mlrd. kuna ukupnih aktivnih jamstava za Uljanik – država do kraja godine gotovo sigurno morati platiti 2,5 milijarde, a ostatak iduće godine. To znači da se sigurno plaća oko 600 kuna po glavi stanovnika.

Je li novac koji smo nekome darovali za sanacije Uljanika i Agrokora mogao pokriti dugove zdravstva?

“Milijarde su apstraktan pojam, ali radi se o stvarnim novcima i imat će utjecaj na proračun”, kazao je.

Kakav će utjecaj imati predstavit će sutra na prezentaciji u Vladi. Dodao je kako jamstvena pričuva u proračunu iznosi 265 milijuna kuna i situacija se komplicira. Ali bez obzira na visoke iznose stabilnost javnih financija nije ugrožena”, naglasio je. Ponovio je pitanje kako bi se taj novac mogao bolje iskoristiti – pritom je spomenuo kako ovogodišnjem trošku za Uljanik odgovaraju ukupna EU sredstva koja ćemo dobiti za gradnju Pelješkog mosta.

Važno je imati stabilne financije

“Kada dodamo ono što ćemo platiti vjerojatno iduće godine – onda praktički imamo cijelu vrijednost Pelješkog mosta s PDV-om”, dodao je.

Štrajk u Uljaniku i 3. maju: Evo što traže radnici!

Vilim Ribić je upitao, kako država nije znala što se događa kad je davala jamstva i zašto nije reagirala? Po njemu je kriv sustav koji je zakazao. Nije želio povezivati povećanje plaća javnom sektoru i slučaj Uljanika.

“Važno je da imamo stabilne financije. Mora li država u slučaju Uljanika reagirati slijepo. Ona mora reagirati fleksibilno i uspješno – a ne da sanirajući Uljanik – zanemari važnije probleme. Iseljavaju nam se liječnici i medicinske sestre. Tko će liječiti i obrazovati naš narod?”, upitao je.

Zdravko Marić složio se da je demografija na vrhu svih lista prioriteta.

12 milijardi kamata

“Godine 2015. Hrvatska je platila troškove kamata 12 milijardi kuna – što je kompletni proračun za znanost i obrazovanje. Prošle godine trošak kamata je iznosio 9,7 milijardi – i to je previše”, rekao je Zdravko Marić.

(VIDEO) Bivši direktor prodaje Uljanika: ‘Brodogradilište kakvo je danas ne može više nastaviti poslove i treba ga staviti u stečaj’

“Nema tog Bruxellesa koji nam može bolje reći što trebamo raditi – od nas samih”, dodao je. Ponovio je da proračun može podnijeti povećanje osnovice plaća javnim i državnim službenicima za tri posto.

Luka Burilović ponovio je kako je gubitaška brodogradnja neodrživa.

“Poljska je do ulaska u EU imala 26 brodogradilišta, a danas ih ima 3 mala kojima su vlasnici Ukrajinci. Njemačka je svakih 10 godina gubila 20 tisuća radnih mjesta u brodogradnji, a sad ih u brodogradnji ima zaposlenih ukupno 18 tisuća. Moramo se preorjentirati, jer ne možemo konkurirati Koreji”, kazao je. Možda je netko bacio oko na pomorsko dobro, nastavio je Burilović napominjući kako se Uljanikov potencijalni strateški partner ne misli baviti samo brodogradnjom.

Sandra Švaljek osvrnula se na pitanje koje je postavio Marić – gdje je mogao biti potrošen novac za jamstva Uljaniku.

Ribić: Plaće u javnim službama zaostaju

“Ja ga ne bih potrošila, jer nakon dobrih godina – dolaze loše godine. Svijet je niz godina u fazi ekspanzije i to neće trajati unedogled. Postoje naznake krizica koje tinjaju, primjerice kod Italije koja je naš veliki vanjskotrgovinski partner. Tu je i jačanje protekcionizma i gospodarski ratovi. Ne treba vjerovati da će do krize doći, ali se treba pripremati za loše uvjete”, kazala je. Potvrdila je da stvari u Hrvatskoj ipak idu naprijed, ali do investicijskog rejtinga, smatra – treba još puno raditi. Stabilizacija javnih financija je dobar smjer, poručila je. Naglasila je da je demografija veliki problem – zbog malih plaća u svim sektorima.

Predsjednica Republike: Zabrinuta sam zbog radnika Uljanika; kasno saznajemo o takvim strukturnim problemima

Vilim Ribić je ponovio kako od 2008. plaće u javnim službama zaostaju od ostalih 18.9 posto. Privatni je sektor krizu platio manjim brojem radnih mjesta, a mi plaćama, kazao je. Za takvo povećanje plaća potrebno je oko 6 mlrd. kuna.

Kompromis mogućeg

“Pregovori su kompromis oko mogućega. Neke se stvari mogu razbiti u vremenu. Ne mora se realizirati sve. Kad se dogodi izvanredna situacija poput Uljanika možemo se dogovoriti da nam plaće rastu onoliko koliko rastu u drugim segmentima društva”, dodao je. Očekuje da će plaće u privatnom sektoru rasti jer raste gospodarstvo – što će, kaže “još više proširiti jaz između njih i javnih službi”.

Ministar Zdravko Marić odgovorio je: “Nitko ne spori da svaka od naših učiteljica ili liječnika ili djelatnika u kulturi, policajaca, carinika i ostalih – ne zaslužuju veću plaću. U datim okolnostima pokušavamo koliko možemo vrednovati njihov rad. Država nastoji dati doprinos općem rastu plaća kroz porezna i administrativna rasterećenja. Kad pogledamo SAD u zadnjih 70 godina plaće su rasle 130 posto, a produktivnost gospodarstva 250 posto”. Napomenuo je da u proračunu ima puno izazova – primjerice u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.

Ljudi odlaze zbog besperspektivnosti

“Trenutno imamo 120 do 130 tisuća nezaposlenih. Od toga je oko 110 tisuća trajno nezaposlenih. Gotovo nema sektora koji nema problema s radnom snagom i ne traži veće kvote za uvoz radnika. Ako žele naše tvrtke preuzeti velike poslove poslove – one trebaju radnike izvana, a BiH bazen je već potrošen”, napomenuo je Luka Burilović. Kvote za uvoz radnika su iz godine u godinu sve veće, dodao je.

Vilim Ribić smatra kako ljudi iz Hrvatske odlaze zbog bezperspektivnosti.

“Kad bi postojale naznake da će biti bolje, ljudi bi manje odlazili. Tomu su dokazi i neke izjave koje iseljavanje izjednačavaju s ‘mobilnošću’ radne snage u EU-u. Ali ta je ‘mobilnost’ pretvorena u ‘egzodus’ u kojem je 300 tisuća ljudi otišlo u jednom smjeru. Egzodus je jednak izvanrednom stanju. Da je rat, bi li štedjeli?”, upitao je. Ovo stanje traži izvanredne mjere, zaključio je.

Sandra Švaljek napomenula je kako iz Hrvatske iseljavaju cijele obitelji – to je znak da ne vide perspektivu u Hrvatskoj.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.