S bar pet hrvatskih zakona uređeno je zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u državnim službama te u službama lokalne i područne samouprave. Osim što je Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor predviđeno za manjinske predstavnike osam zastupničkih mjesta, drugi zakoni im omogućavaju i dodatne privilegije. Tako je dovoljno nešto više od 5 posto stanovništva u nekoj županiji ili 15 posto u općinama i gradovima kako bi manjine imale svog predstavnika u tijelima tih jedinica. Od nacionalnih manjina taj postotak zadovoljavaju samo Srbi. Njih ima upravo onoliko koliko zakon predviđa da bi bi dobili privilegije. Pa je onda nerijetko vidjeti da su u pojedinim županijama, općinama i gradovima zamjenici župana i primjerice gradonačelnika predstavnici upravo te nacionalne manjine. No nisu to bilo koji predstavnici srpske nacionalne manjine nego mahom članovi Pupovčevog SDSS-a.
Samo zapošljavanje pripadnika neke nacionalne manjine ne bi trebalo biti sporno ukoliko kandidat ide ravnopravno na natječaj s drugim kandidatima. No sporan je zakon koji nije jednak prema svim građanima. Jer obveza zapošljavanja manjina (zbog 5 posto stanovništva) u državnim službama stavlja hrvatske građane u podređeni položaj. A nije poznato ni da druge države, članice EU, nude takve privilegije manjinama. Sporno je i to što se uvidom u kadar zaposlenika na tim visokim pozicijama u jedinicama samouprave nalaze mahom članovi jedne stranke: SDSS-a. Što je s drugim Srbima u Hrvatskoj? Je li Srbin u Hrvatskoj privilegiran samo ukoliko je član SDSS-a? Osim saborskih privilegija, zakoni kojima je ”članovima SDSS-a” omogućeno da budu zaposleni u jedinicama državne, lokalne i područne samouprave su Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o državnim službenicima, Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Dovoljno je 5 posto manjinskog stanovništva u županiji da bi po zakonu morali biti zaposleni u državnim.. službama
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor je predviđeno osam zastupničkih mjesta za predstavnike svih nacionalnih manjina koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici (XII.) koja obuhvaća cijeli prostor RH. A Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu od 5 posto do 15 posto imaju pravo na jednog vijećnika. Odnosno manjinskog predstavnika u predstavničkom tijelu jedinice. Ukoliko sudjeluju u stanovništvu općina i gradova s više od 15 posto, te u županijama s više od 5 posto, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima.
U jedinicama samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima, osigurava im se i zastupljenost u izvršnim tijelima. Odnosno prema propisanim uvjetima zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina. Što se mora urediti statutom jedinice. Ukoliko ne bude ostvareno pravo na jednog zamjenika iz redova pripadnika nacionalnih manjina, raspisati će se dopunski izbori, piše u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.
>Ne, ne moramo manjinama dati povlašteni ulaz u Sabor i Vladu. To ne čini niti jedna država EU!
U popunjavanju mjesta u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima prednost imaju predstavnici nacionalnih manjina
Pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima. I to sukladno odredbama posebnog zakona i drugih akata o politici zapošljavanja u tim tijelima. Vodeći računa o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo državne uprave ili pravosudno tijelo i stečenim pravima. U popunjavanju tih mjesta u navedenim tijelima prednost pod istim uvjetima imaju predstavnici nacionalnih manjina. Ove odredbe ugrađene su u posebne zakone kojima se uređuje postupak zapošljavanja u državnu službu.
Prema Zakonu o sustavu državne uprave pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i središnjim državnim uredima. Vodeći računa o njihovu ukupnom udjelu u stanovništvu Republike Hrvatske. A u uredima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave vodeći računa o njihovu ukupnom udjelu u stanovništvu županije.
>Za razliku od Srba u Hrvatskoj, Hrvati nemaju povlašten status kao manjina u Srbiji
Zakon o državnim službenicima propisuje prijem nacionalnih manjina u državne službe
Zakonom o državnim službenicima propisano je da se planom prijama u državnu službu utvrđuje i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu pripadnicima nacionalnih manjina. Planira se i zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti. I to sukladno Ustavnom zakonu i zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave. Pri podnošenju prijave na natječaj za prijam u državnu službu manjine su se dužne u prijavi na natječaj pozvati na pravo prednosti u odnosu na ostale kandidate pod jednakim uvjetima. I to sukladno odredbi članka 45. stavak 3. Zakona o državnim službenicima.
Ministarstvo uprave, kao nadležno tijelo, imenuje predstavnike u natječajne komisije. Time je osigurano praćenje provedbe odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Njom se jamči prednost pripadnicima nacionalnih manjina pod jednakim uvjetima u odnosu na ostale kandidate.
>Zaiskrilo među predstavnicima manjina: Njihovo jedinstvo nije čvrsto kako se čini
Pripadnici nacionalnih manjina se mogu žaliti ako nisu primljeni na posao
U postupcima zapošljavanja kandidati mogu podnijeti žalbu na rješenje o prijemu Odboru za državnu službu. Odbor za državnu službu je neovisno tijelo za rješavanje žalbi sukladno odredbama Zakona o državnim službenicima. U žalbi mogu navesti kao razlog kršenje prava prednosti pripadnika nacionalnih manjina. Ako je pripadnik pozvao na to pravo u prijavi na oglašeno slobodno radno mjesto i smatra da mu je to pravo uskraćeno.
S obzirom na to da je ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju uvjetovano pozivanjem na to pravo u prijavi na javni natječaj, poduzete su odgovarajuće mjere radi poticanja pripadnika nacionalnih manjina da se pozovu na to pravo. U tom smislu provodi se informiranje na web stranicama Ministarstva uprave. Te svi javni natječaji sadržavaju i podatak o navedenom pravu. Odnosno u svim se tekstovima javnih natječaja navodi pravo prednosti pripadnika nacionalnih manjina pri zapošljavanju.
Etičkim kodeksom državnih službenika propisano je da službenici postupaju jednako prema svim građanima. Dakle bez diskriminacije ili povlašćivanja po bilo kojoj osnovi, pa tako i osnovi nacionalne pripadnosti. Građani i državni službenici mogu podnijeti pritužbu na neetičko postupanje službenika. Prijavu podnose čelniku državnog tijela u kojem službenik radi, povjereniku za etiku, te putem besplatnog otvorenog telefona.
>Savjet za nacionalne manjine: Pupovac i manjinci sami sebi dijele novac!
Pripadnik nacionalne manjine, ima prednost u odnosu na ostale kandidate pri zapošljavanju u tijelima uprave jedinica samouprave
Pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se i zastupljenost u tijelima uprave jedinica samouprave. Sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava i drugih akata o politici zapošljavanja u tim tijelima i sukladno stečenim pravima. U popunjavanju mjesta u tijelima uprave jedinica samouprave pripadnici nacionalnih manjina imaju prednost pod istim uvjetima.
Općine i gradovi u kojima pripadnici manjina u stanovništvu sudjeluju s više od 15 posto te županije u kojima manjine sudjeluju s više od 5 posto, odnosno jedinice koje imaju obvezu osigurati razmjernu zastupljenost pripadnika manjina u predstavničkom tijelu obvezni su, planom prijama u službu utvrditi popunjenost upravnih tijela jedinica i planirati zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica.
Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se u jedinicama samouprave planom prijma u službu utvrđuje i popunjenost radnih mjesta u upravnim tijelima pripadnicima nacionalnih manjina. Te planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti. Sukladno Ustavnom zakonu i zakonu kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Pri raspisivanju natječaja jedinice samouprave koje u svojim upravnim tijelima nisu osigurale zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina sukladno Ustavnom zakonu, dužne su to navesti u tekstu natječaja. Kao i navesti da su se kandidati u prijavi na natječaj dužni pozvati na to pravo. Te da kandidat, pripadnik nacionalne manjine, ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
